Crna Gora je postala prva zemlja kandidat za članstvo u EU koja je dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). Na osnovu trenutne metodologije proširenja, ovaj korak znači da Crna Gora sada može početi sa zatvaranjem drugih pregovaračkih poglavlja.
O važnosti IBAR-a, daljnjim koracima i reformama koje treba provesti na crnogorskom putu ka EU, glavni pregovarač Crne Gore s EU Predrag Zenović govorio je za European Western Balkans portal (EWB).
Šta znači dobivanje IBAR-a za Crnu Goru? Ima li napokon političke volje s obje strane da se ubrza proces?
Važno je naglasiti primarnu i dugoročnu važnost vladavine prava u kontekstu pristupnih pregovora. I stara i revidirana metodologija proširenja daju prioritet vladavini prava, dok je Izvještaj o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). izričito postavljen kao preduslov bez kojeg nije moguće pristupiti privremenom zatvaranju drugih poglavlja. Crna Gora je trenutno na dobrom putu ka članstvu u Europskoj uniji, a pozitivan IBAR je ključni korak u tom procesu – početak završne faze.
Međutim, mislim da je uspješna priča Crne Gore podjednako važna za Evropsku uniju, jer potvrđuje da je proces proširenja, kao najuspješniji alat vanjske politike EU, još uvijek živ nakon deceniju stagnacije i da je proces i dalje zasnovan na zaslugama. Evropska unija je zajednica vrijednosti, prava i principa – nije samo geopolitička stvarnost. Stoga je važno da proces u svom daljem toku bude zasnovan na rezultatima i zaslugama u procesu reformi. U tom kontekstu, Crna Gora je pozitivan primjer i moramo učiniti sve, svi društveni akteri u svojoj oblasti nadležnosti, da tako i ostane. Krajnji ishod zavisi isključivo od naše sposobnosti i odlučnosti da završimo posljednji dio ovog procesa – poglavlje po poglavlje, mjerilo po mjerilo. Geopolitika i politika mogu ubrzati ili usporiti proces, iako je u svojoj suštini prilično stručan i tehnički.
Vlada Crne Gore i druge institucije, civilno društvo i stručna zajednica su uradili značajan posao, ali pred nama je još koraka kako bismo postali punopravna članica EU. Regata je ubrzala prema Briselu – Istočni Trio, Zapadni Balkan i mala barka Crna Gora na početku regate. Vjetrovi su povoljni, nadam se da će ostati dobri i dovesti regatu do cilja što prije.
Koji su sljedeći koraci za Vladu Crne Gore u procesu evropskih integracija?
Prioritetni zadatak je što prije pripremiti mape puta za svako poglavlje i nastaviti s reformama u oblastima kao što su poljoprivreda, energetika, transport, zaštita životne sredine, socijalna politika. I tako dalje. U ovoj fazi već imamo dva interno spremna pregovaračka poglavlja i pokušaćemo pripremiti još nekoliko poglavlja za privremeno zatvaranje tokom predsjedavanja Mađarske EU, koje je počelo 1. jula i trajaće do kraja godine. Ključno je sada održati tempo i posvećenost i iskoristiti ove političke prilike. Crna Gora je postigla jasne i mjerljive rezultate u reformama, koje su prepoznate i priznate kroz odmrzavanje pregovora, zatvaranje pregovaračkih poglavlja, i održavanje ovog tempa će nas dovesti do članstva u EU.
Na koje prioritetne reforme bi Vlada trebala da se fokusira kako bi počela sa zatvaranjem poglavlja? Što obuhvata šest mjerila za poglavlja 23 i 24?
Kao što sam rekao, i ovo se ne smije zanemariti na duže staze, reformske aktivnosti u oblasti vladavine prava će odrediti dinamiku integracijskog procesa do njegovog završetka i uvijek će biti u fokusu našeg interesovanja. Imajući to u vidu, odmah nakon Međuvladine konferencije, održan je sastanak s šefovima pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24, sa ciljem razmatranja Zajedničkih pozicija EU sa završnim mjerilima, koje su pratile dobijanje IBAR-a. Završna mjerila se odnose na suštinu cjelokupnog reformskog procesa.
Konkretno, kada je riječ o poglavlju 23, fokus završnih mjerila ostaje na reformi pravosuđa, prevenciji i borbi protiv korupcije i osiguravanju zaštite ljudskih prava i njihovog ostvarivanja u skladu s Evropskom poveljom o osnovnim pravima EU i relevantnim standardima. U poglavlju 24, prioritetna pitanja ostaju prevencija i borba protiv različitih oblika organiziranog kriminala, s posebnim naglaskom na adekvatan odgovor krivičnog pravosudnog sistema kroz istrage, presude i konfiskaciju imovinske koristi od kriminala. Takođ, pitanja migracija, azila, vizne politike, vanjske kontrole granica i Schengena ostaju u fokusu. Prioritetni zadatak pregovaračke strukture, pretežno pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24, bće izrada, bez odgađanja, akcionih planova za ispunjavanje završnih mjerila o vladavini prava, kako bismo priveli kraju završnu, ali veoma zahtjevnu fazu i postali 28. članica EU do 2028. godine.
Kada očekujete da Crna Gora počne sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja? Možemo li to očekivati do kraja ove godine, i koja poglavlja bi mogla biti najprije zatvorena?
Nažalost, Crna Gora je do sada zatvorila samo tri pregovaračka poglavlja, koja sadrže relativno manje EU acquis-a i stoga ih je najlakše uskladiti. Nakon dobivanja pozitivnog IBAR-a, privremeno zatvaranje poglavlja je imperativ i uslov da evropski put postane vjerodostojan za sve aktere. Crna Gora je postigla visok stepen interne spremnosti kada je riječ o poglavlju 10 (Informatičko društvo i mediji), poglavlju 20 (Preduzetništvo i industrijska politika), i takođe intenzivno radi na usklađivanju s EU acquis-em u okviru poglavlja 5 (Javne nabavke), poglavlja 6 (Privredno pravo) i poglavlja 7 (Pravo intelektualne svojine). Uz poglavlje 31 (Vanjska, bezbjednosna i obrambena politika), gdje je Crna Gora postigla 100% usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, već postoji značajan broj poglavlja čije bi zatvaranje dalo novi impuls integracijskom procesu.
Ministarka Gorčević je izjavila da će nakon IBAR-a uslijediti najzahtjevnija faza pregovora Crne Gore s EU. Koji bi mogli biti najveći izazovi i šta je potrebno da se održi ovaj zamajac napretka?
Crna Gora ima veliki izazov u pogledu administrativnih kapaciteta, isti onaj s kojim se suočavaju zemlje slične veličine, populacije i slične istorije decentraliziranih autonomnih institucija i agencija. Ovo se mora izgraditi, kako kroz njegovanje pozitivne administrativne kulture, tako i kroz stalno unapređenje strateškog okvira za upravljanje ljudskim resursima i otvaranje novih institucionalnih mehanizama. Izazovna poglavlja su brojna. Pitanja zaštite životne sredine, klimatskih promjena i potpuna revolucija u energetskom sistemu Crne Gore pokrivaju finansijski zahtjevno poglavlje 27. Slično je i s poglavljem 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika. U oblasti ekonomije, pitanje korištenja eura treba ponovno temeljito razmotriti s evropskom stranom, imajući u vidu činjenicu da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije dao sve odgovore. Poglavlje 8, koje se odnosi na politiku konkurencije, je vrlo osjetljivo pitanje, s obzirom na to da se fundamentalno odnosi na način funkcionisanja tržišne ekonomije, bez monopola i privilegiranih aktera. Ovo su samo neka od važnih pitanja koja moramo rješavati u narednom periodu s čvrstom političkom posvećenošću i koordiniranim pristupom.
Crna Gora bi mogla povući oko 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Koliko ova sredstva mogu pomoći Crnoj Gori da ubrza svoj put ka članstvu u EU?
Glavni cilj Plana rasta EU za Zapadni Balkan je podsticanje i ubrzanje razvoja crnogorske ekonomije i Zapadnog Balkana u cjelini, približavanje jedinstvenom tržištu EU, dok se istovremeno produbljuje regionalna ekonomska integracija i intenziviraju fundamentalne reforme. Kroz ovu inicijativu, koja predstavlja vrstu intenzivne ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana i EU, naš cilj će biti izgradnja funkcionalne tržišne ekonomije sa sposobnošću da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije. Konkretno, Plan rasta je zamišljen kroz sljedeća četiri stuba koja imaju za cilj postizanje bržeg ekonomskog razvoja i ubrzano pristupanje EU: 1. Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, 2. Jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, 3. Ubrzanje fundamentalnih reformi, 4. Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama kroz Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan za razdoblje od 2024-2027.
Ključni sektori u kojima će biti potrebno provesti dalje reforme kako bi se povukla sredstva iz Plana rasta su: demokratija, pravosuđe, borba protiv korupcije, osnovna prava i sloboda medija, borba protiv organiziranog kriminala i vizna politika. Svi prepoznati sektori odgovaraju dugoročnim prioritetima u oblasti vladavine prava, a u kontekstu već dobijenih završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
