Evropska budućnost svih država Zapadnog Balkana je jasna i sve one žele da žive zajedno i u miru, ocijenio je Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, razgovarajući jedan na jedan sa Anjom Quiring, regionalnom direktoricom Istočnog odbora njemačke privrede (German Eastern Business Association) o perspektivi evropske budućnosti Zapadnog Balkana, na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala u Budvi na temu “Decenija Berlinskog procesa”.
„Kada razmišljamo o budućnosti Zapadnog Balkana možemo napraviti svojevrsnu paralelu sa životom čovjeka. Čovjek u životu želi stabilnost, ravnopravnost, zdravlje, a isto važi za države koje žele da budu prosperitetne, jednake sa ostalima i suverene. Evropske integracije imaju dvije dimenzije: horizonatalanu – proširenje na kontinetu i vertikalnu – uspostavljanje čvršćih veza između država. U proteklih 10 godina nijesmo vidjeli ovo horizonatalno proširenje. Ako je tada postojao zamor od proširenja, sada postoji zamor od njegovog izostanka“, ocijenio je Zenović.
Odgovarajući na pitanje o budućnosti Berlinskog procesa, Zenović je kazao da je plan da Crna Gora do 2028. godine pristupi Evropskoj uniji, istakavši da ne može predvidjeti kako će se to odraziti na ovaj proces, koji je donio mnoge promjene u perspektivi Zapadnog Balkana, posebno u pogledu međusobne saradnje.
„Proces je bio transparentan, za razliku od mnogih drugih. U tom smislu, ova inicijativa ima prednost u odnosu na druge, jer je promijenila perspektivu, spustila dijalog s visokog političkog nivoa na svakodnevni život, što je u suštini i razlog zbog kojeg skoro 80% građana Crne Gore podržava ideju o pristupanja EU“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU, naglasivši da sada postoji i Evropski plan rasta za ZB6.
„Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri. Planiramo privremeno zatvoriti još četiri do kraja godine, a mnoga pitanja pokrivena ovim poglavljima vezana su za reformske agende koje su dio Plana rasta“, istakao je on.
Dodao je da su mnoge ideje već prepoznate u okviru Berlinskog procesa, tako da su inicijative kompatibilne i idu u istom smjeru, a to je priprema zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u EU. Zenović se osvrnuo i na unapređenje najvažnijih oblasti u procesu EU integracija, istakavši vladavinu prava, koja, kako navodi, predstavlja samu osnovu, jer sve kreće i završava sa njom.
„Dakle, da bi dobili pristup sredstvima, bilo onim koja se daju kao bespovratna, ili u obliku određenih zajmova, vi dajete procjenu reformi na koje se obavezujete u datoj godini“, zaključio je on.
Zenović je istakao da je značaj Berlinskog procesa upravo u tome što je zadržao fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendu.
„Mislim da je sve što vidimo u posljednjih deset godina u oblasti ekonosmke i socijalne integracije uglavnom povezano sa Berlinskim procesom. To je krovni koncept za brojne inicijative. Berlinski proces možda nema najbolji PR u svijetu biznisa, ali je dao podlogu za političku komunikaciju lidera svih zemalja Zapadnog Balkana, te je tako dao značajan doprinos daljoj integraciji. Omogućio je da zemlje Zapadnog Balkana uvježbaju sve procese na koje će naići u EU. Ako u ovom okviru nisu pokazale spremnost za dijeljenje odgovornosti, saradnju i zajedničko suočavanje sa globalnim izazovima neće to moći sprovesti ni u široj grupi od 27 država članica“, naveo je on.
Posebno se osvrnuo i na ekonomski razvoj koji bi trebao da prati proces integracija. Crna Gora kao zemlja koja je u tako visokom stadiju integrisanja, u kojoj imamo pregovore i tehnički dio, želi da sagledava proces proširivanja kao konstantu, ali i da se fokusira na pojedinačne zasluge.
„Ljudi koji žele da budu dio projekta EU to priželjkuju zbog svega na čemu ta unija počiva. Pravila, principi i propisi bi trebali da budu tu da bi biznis napredovao, da bi tržište bilo podstaknuto i bilo motivisano da se razvija. Ukupni cilj je da se obezbijedi konvergencija ekonomija zemalja Zapadnog Balkana kako bi mogle da dostignu prosjek ekonomija EU. U krajnjem, političko i zakonsko usklađenje neće imati smisla ako ne bude uticalo na svakodnevni život i ekonomiju“, podvukao je Zenović.
Govoreći o pregovaračkim poglavljima koje Crna Gora planira da zatvori do kraja godine, Zenović kaže da ona, iako tehnička, promovišu suštinske promjene u crnogorskom društvu.
„Poglavlje 7 – Intelektualna prava svojine vrlo je važno da kompanijama pokažemo da Crna Gora obezbjeđuje njihova prava u ovoj oblasti, a poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji pokazuje da smo uslaglasili pravni sistem sa EU koji obezbeđuje pluralitet medija i nezavisnost regulatora što je takođe podsticaj za preduzeća koja se bave ovom oblašću. Poglavlje 20 – Industrijska politika i preduzetništvo gdje kroz evropsku strategiju pokušavamo da nediversifikovanu crnogorsku privredu učinimo konkurentijom, otvorenijom, prijemčivijom za ranjive grupe. Na kraju, tu je i poglavlje 31 koje se odnosi na politiku odbrane i bezbjednost, gdje smo godinama usklađeni sa politikom EU, što pokazuje da je Crna Gora čvrsto na evroatlanskom putu i šalje dobru poruku našim partnerima“, rekao je Zenović.