„Broj građana koji podržava EU je enorman, ljudi vide bolju budućnost u EU. Ne treba EU integraciju da gledamo kao pritisak iz Brisela nego da to radimo za sebe. Ne zbog Brisela nego zbog Podgorice. Ne zbog EU nego zbog Crne Gore. Mi treba da radimo ono što je do nas, da budemo maksimalno posvećeni i usmjerimo sve kapacitete u tom pravcu. Najvažnija stvar je da isporučimo rezultate, a to je manjkalo u prethodnom periodu. Naši zakoni nisu bili loši, ali je loša bila primjena“, kazao je potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović.
On je to rekao na panel debati „Kako do ispunjenja obaveza u poglavljima 23 i 24?”, koju je organizovala Kancelarije za evropske integracije, u okviru projekta “Informisanje javnosti o procesu pristupanja i finansijskoj podršci Evropske unije Crnoj Gori III” koji finansira EU.
Govoreći o tome da li je 2025. godna realan rok za pristupanje Crne Gore EU, potpredsjednik Vlade je kazao da je to ambiciozan plan koji ne zavisi samo od Crne Gore nego i od geopolitičkih kretanja.
Istakao je da mora postojati dijalog i koordinacija između institucija – Vlade, tužilaštva i sudstva koje sad nema i da se mora prevazići vd stanje u institucijama.
Vlada je maksimalno posvećena putu Crne Gore u EU, a poglavlja 23 i 24 su najsloženija za naš sistem i mi ćemo da uradimo sve što je do nas.
„Možemo puno uraditi za godinu dana na polju vladavine prava. Očekujem da ćemo otvoriti politički dijalog jer time šaljemo dobru poruku o namjeri da će se proces odblokirati i unaprijediti. Moramo imati jače i veće djelovanje u narednom periodu.“, kazao je Abazović.
„Crna Gora mora uhvatiti korak i dobiti ubrzanje. Naš najvažniji strateški i životni cilj je da se nađemo u sa najdemokratskijim državama svijeta“, kazao je Abazović.
On je rekao da važno da što prije dobijemo epilog u vezi sa Ministarstvom pravde imajući u vidu da je ono značajno za poglavlje 23. Na pitanje hoće li biti rekonstrukcije, potpredsjednik Vlade je kazao da nije protiv da se ona unaprijedi jer ima dosta prostora da Vlada radi na bolji i efikasniji način , ali da jeste protiv sistema švedskog stola gdje politički subjekti nameću ono što samo nima odgovara.
Glavna pregovaračica, Zorka Kordić je kazala da je u prethodnom periodu, od 2013, učinjeno mnogo na polju vladavine prava – donijeto je preko 130 propisa, formirane nove institucije, čime su postavljeni značajn temelji da vladavina prava zaživi u Crnoj Gori. Kako je kazala, sada je važno fokusirati se na implementaciju, ali i ulaganje u ljudski kapital i vještine.
„Poruke Non pejpera pozivaju na sintezu političke i tehničke dimenzije pregovora i na novoj Vladi je da demonstrira opredjeljenje u vladavini prava, da se zaista napravi ključni pomak u ovoj suštinskoj oblasti, da se sistem postepeno prilagođava i gradi kako bi odgovorio snažnoj volji Vlade“, kazala je Kordić.
Istakla je da je građanje pregovaračke strukture sada najvažniji zadatak, ali da je u tom dijelu najvažniji element odrađen, konstitusanjem Savjeta za vladavinu prava. Što se tiče koncipiranja radnih grupa i timova, koji su najvažniji aspekt u operativnom smislu, kazala je da su imali intenzivan rad sa koorodinatorima za poglavlja 23 i 24 što je rezultiralo uspješno održanim sastankom Pododobora za vladavinu prava. Kordić je istakla da je važno prilagoditi pregovaračku strukturu novoj metodologiji i sa novom energijom ući u suštinsku reformu ovih poglavlja, te da su tokom prethodnog perioda konsultovani civini sektor i predstavnici institucija koji su ranije bili članovi tih radnih grupa.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa je kazala da je, što se tiče EU, pregovarački okvir jasan, pravila su jasna, kao i to kako ih ispunjavati, a na Crnoj Gori je da ih prati i ispunjava.
„Vladavina prava je u srži samog evropskog zakonodavstva, jer je povezana sa transparentnošću, procedurama i svime što je važno za funkcionisanje države”, kazala je ambasadorka.
Istakla je da Non pejper o poglavljima 23 i 24 daje pregled onoga što je napravljeno, zasnovan je na činjenicama, a odražava i politički momenat, tehničke aspekte procesa pristupanja i daje jasnu sliku o napretku u poglavljima 23 i 24. Kako je kazala, u njemu je evidentiran određeni napredak u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i slobode medija, ali da je potrebno da Crna Gora nastavi sa radom, da nadoknadi vrijeme u kome nije ostvareno dovoljno napretka.
Govoreći o primjeni revidirane metodologije, Popa je kazala da ona jasno navodi da se druga poglavlja ne mogu zatvarati dok se ne ispune mjerila u poglavljima 23 i 24, ali da sa druge strane otvara mogućnost pristupu novim fondovima i EU sredstvima. Ono što se mora postići u oblasti vladavine prava je da svi akteri u društvu moraju zajedno da rade na zajedničkom poduhvatu, zaključila je ambasadorka.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore i poslanik Demokrata, Momo Koprivica, istakao je da bi skladniji odnos između Vlade i Skupštine i funkcionisanje tih odnosa u pravom ustavnom kapacitetu, u skladu sa principom podjele vlasti, bila prava pretpostavka za preduzimanje reformskih procesa.
„Ako postoji tenzija između parlamentarne većine i Vlade tamo gdje ne bi trebalo da je bude troši se velika energija, teče istorijsko vrijeme, a ovo su istorijski momenti. Mislim da bi taj skladniji odnos značajno doprinio ostvarivanju evropskih zadataka. Smatram da je članstvo u Evropskoj uniji prioritet i cilj svih nas. Mislim da taj put nema alternativu“, poručio je Koprivica.
Kazao je da je Skupština preduzela dosta reformskih procesa.
„Trenutno djeluje i radna grupa za izradu Zakona o Skupštini. Vjerujem da če i Vlada uraditi ono što je do nje da se formuliše i Predlog Zakona o Vladi i da se na taj način dodatno ojača pozicija te dvije institucije u ustavnom i političkom sistemu“, rekao je Koprivica.
Pojasnio je da je dijalog najteže uspostaviti u polarizovanom društvu, ali je istakao da je dijalog nezaobilazan.
„Društvene prilike i demokratski standardi su takvi da se svi moramo opredijeliti za dijalog. Kroz dijalog možemo doći do najboljih rješenja. Kroz dijalog možemo doći do dobitka za društvo, ali i da svi budemo na dobitku“, rekao je Koprivica.
Smatra da je mnogo naslijeđenih problema i da ranije nijesu ostvareni jasni, značajni, upečatljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
„Nama nije potreban neki lider, jedan institucionalni akter, nama je potreban sistem i njega čine ozbiljne i kompetentne ličnosti sa javnom odgovornošću i objektivne, profesionalne i nepristrasne institucije“, zaključio je Koprivica.
Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, uzimajući učešće u diskusiji, kazao je da postoje samo dva puta, da je jedan pravi, a drugi pogrešan.
„Mislim da smo mi krenuli pogrešnim putem i da je veoma važno da se vratimo sa tog mjesta gdje se sada nalazimo, da ne idemo do kraja, pa da tek onda konstatujemo da je put pogrešan“, poručio je Katnić.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, tokom diskusije, je kazala da je saglasna da se treba suočiti sa pojedinicima koji ne rade dobro svoj posao, ali je to, kako smatra, potrebno uraditi kroz institucionalne procedure, „a ne mijenjajući zakonska rješenja tako što ćemo pojedinice koji nama zbog nekih kriterijuma ne odgovaraju slati po sili zakona u penziju“.
SEKTOR ZA INFORMISANJE JAVNOSTI O EVROPSKOJ UNIJI I PROCESU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI
GENERALNI SEKRETARIJAT VLADE CRNE GORE