Vijekovima okrenuti moru i ribolovu mještani ostrva Ugljana iz Hrvatske 2008. su odlučili da osnuju
udruženje “Omega 3” koje okuplja 24 člana sa flotom od 30 brodova, uglavnom za ribolov. Kupili su parcelu površine 11.000 kvadratnih metara i počeli gradnju distributivnog centra. Ukupna investicija iznosila je oko 300 000 eura od kojih je 250 000 eura bio kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Tokom realizovanja investicija, kandidovali su dio projekta i dobili podršku iz IPARD programa Evropske unije (EU), što im je olakšalo posao i skinulo opterećenje s obzirom da su mogli vratili deo kredita HBOR-u. Sada, godišnje ulove oko 13-14.000 tona ribe što predstavlja četvrtinu hrvatskog ulova sardele i inćuna. To je samo jedna od uspješnih priča iz Hrvatske u kojoj su poljoprivrednici uspjeli da ojačaju svoje kapacitete uz pomoć IPARD programa.
Od ove godine će i crnogorski poljoprivrednici imati priliku da koriste sredstva kroz program IPARDlike.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, EU i Svjetska banka (SB) pokrenuli su ovaj program
zvanično u decembru 2014. U okviru projekta za 2015. biće dostupno 4,1 milion eura poljoprivrednim
proizvođačima i to u formi bespovratih sredstava. Od tog iznosa EU je obezbijedila oko 3,8 miliona
eura. Tako kroz podršku u iznosu od 50% realizovane investicije crnogorski poljoprivrednici imaju priliku da povećaju stočni fond i površine pod zasadima, smanje troškove proizvodnje i postignu veću konkuretnost. Maksimalan iznos pojedinačne investicije je 100.000 eura za sve oblasti poljoprivrede.
Svjetska banka je podržala IPARD-like s obzirom da su iskustva drugih zemljama u procesu pridruživanja EU pokazala da mnogi poljoprivrednici nijesu mogli da se izbore sa strogim uslovima IPARD-a zbog čega je dio sredstava koja Unija izdvaja za poljoprivredu ostao neiskorišćen. Tako je Evropska komisija Hrvatskoj ponudila 179 miliona eura kroz IPARD za period 2007 – 2011. Zbog loše početne pripremljenosti administracije u blagajnu EU vraćeno je 25 miliona eura vezanih uz 2008. EK je ipak iskazala velikodušnost i dopustila povlačenje novca do kraja 2013, što je bio izuzetak u odnosu na 12 zemalja koje su postale članice Unije u dva ranija kruga proširenja. IPARD like je, dakle, pripremni projekat da bi se administracija i savjetodavne službe pripremili za strožije uslove povlačenja sredstava iz IPARD-a, ali I za tržište EU.
“Očekujemo da se raspoloživi fond bespovratnih sredstava iskoristi u potpunosti. To znači da će iz IPARD – like u crnogorsku poljoprivredu u naredne dvije godine biti investirano 8,2 miliona eura. Podrška u iznosu od 50% realizovane investicije odlična je prilika da crnogorski poljoprivrednici povećaju stočni fond i površine pod zasadima, smanje troškove proizvodnje i postignu veću konkuretnost”, kazala je za Evropski puls savjetnica za odnose sa javnošću u Ministarstvu poljoprivrede I ruralnog razvoja, Irena Kovačević.
Dva dana prije isteka roka za podnošenje aplikacija za IPARD-like, na adresu Ministarstva stiglo je preko 250 zahtjeva za podršku investicijama u poljoprivredna gazdinstva. “Potvrdilo se naše očekivanje da će posljednjih dana stići najveći broj zahtjeva i da će na kraju ukupan broj aplikacija biti između 300 i 400. Očekivanje je zasnovano na iskustvu iz prethodnih MIDAS poziva, kada je najveći broj zahtjeva predat upravo posljednjih nekoliko dana, kao i na osnovu podrške koju su na pripremi aplikacija poljoprivrednicima pružili predstavnici Ministarstva, Direktorata za IPARD plaćanje i savjetodavnih službi”, navela je Kovačević.
U Ministarstva očekuju da će se kroz ovaj program podići i nivo bezbjednosti hrane jer će podržane investicije omogućiti proizvođačima da nastave sa podizanjem standarda zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kao i životne sredine. “Podrška ovog tipa ima krajnji cilj da pripremi crnogorski sektor poljoprivrede, kao i institucije, za buduće članstvo u EU, kroz modernizaciju proizvodnje i jačanje proizvodne konkurentnosti, kao I dostizanje EU standarda na polju povećanja kvaliteta
proizvoda, higijene i bezbjednosti hrane, uvođenja novih tehnologija i inovacija i otvaranja novih tržišnih mogućnosti”, naglašava Kovačević.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Direktorata za IPARD plaćanje, tokom trajanja javnog poziva za IPARD-like informisali su poljoprivredne proizvođače o IPARD-like projektu kroz dva kruga info-kampanje – prezentacije i radionice.
Kroz direktan kontakt sa proizvođačima pojašnjavani su uslovi i mogućnosti za dobijanje podrške, kao I dileme poljoprivrednika vezane za upis u registre, prikupljanje dokumentacije, popunjavanje aplikacija, način ispunjavanja pojedinih uslova… Kampanju je ličnim učešćem podržao i šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič. Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je ukazivao poljoprivrednicima da treba da razmišljaju o međusobnoj saradnji, i da, ako je moguće podnesu zajedničke prijave jer Crna Gora ima ograničene resurse za poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega su i prosječni posjedi mali.
O značaju IPARD programa najbolje govori podatak da 8% BDP Crne Gore potiče od poljoprivrede, a sredstva koja idu za razvoj poljoprivrede treba da na, direktan ili indirektan način, stignu do 50 000 stanovnika koji žive u ruralnim područjima i bave se poljoprivredom. EU je planirala da Crnoj Gori od 2016, kada joj budu na raspolaganju sredstva iz IPARD-a, omogući povlačenje 39. miliona eura.
Vlada predložila da Ministarstvo poljoprivrede upravlja novcem iz EU
Iz Ministarstva poljoprivrede su potvrdili da je uslov za korišćenje IPARD sredstava formiranje agencije za poljoprivredu, ali kažu da nije obavezno da ona bude nezavisna. “Obavezna je kontrola protoka sredstava. U nekim zemljama članicama EU, Agencije su napravljene upravo kao i Agencija/Direktorat u Crnoj Gori – u okviru resornih ministarstava poljoprivrede. U ovoj fazi Agencija radi kao Direktorat za IPARD plaćanja u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Direktorat je prepoznat od strane Vlade Crne Gore kao tijelo koje će upravljati finansijskim sredstvima iz IPA V komponente (IPARD). Direktorat je prošao kroz dva seta nezavisnih revizija koje su ocijenile da je njegovo funkcionisanje u skladu sa pravilima EU. Objavljivanje IPARD-like poziva je dokaz da Agencija funkcioniše kako treba”, kaže Irena Kovačević. Efikasan rad IPARD agencije zahtijeva uključivanje velikog broja institucija, od kojih će (in)direktno zavisiti i uspješna realizacija cjelokupnog IPARD programa. Posebno je važno uspostavljanje veze sa tzv. tehničkim tijelima, odnosno organima državne uprave i institucijama čiji će osnovni zadatak biti ocjenjivanje korisnika IPARD podrške u dijelu ispunjavanja minimalnih nacionalnih i EU standarda. Tehnička tijela identifikovana za potrebe sprovodjenja IPARD programa su: Veterinarska uprava, Fitosanitarna uprava, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo zdravlja, Uprava za vode i Monteorganica.
Što je napravio Gvido
Gvido Prister iz sela Mrežnica u Hrvatskoj je uspio da kroz IPARD projekat svoj dugogodišnji san pretvori u realnost – svoje malo selo koje je ostalo na samo četiri stanovnika uspio je da obnovi i razvije seoski turizam. Kada je pročitao konkurs za IPARD sredstva pred kraj 2010, koji se baš ticao razvoja ruralnog turizma, nije razmišljao s obzirom da je već imao razrađene ideje za izgradnju tri turistička objekta u svom voćnjaku koje je namjeravao ekološki uzgajati. U projekat je uložio oko 8 000 eura, od IPARD-a je dobio pola, a pola kroz kredit HBOR-a. Prister je, kako prenose hrvatski mediji, istakao da su sve norme koje se moraju zadovoljiti oko usklađenosti sa standardima EU, bilo iz oblasti zaštite okoline, ili zaštite zdravlja, komplikovane na prvi pogled, ali da se ubrzo shvati da je to u opštem interesu i za dobrobit zajednice.
Za gradnju je angažovao uglavnom lokalne izvođače i u roku od šest mjeseci postavljena su sva tri objekta, luksuzno uređena s ukupno 18 + 6 kreveta. Prvi gosti su stigli 1. septembra 2012. Prister je vrlo zadovoljan popunjenošću kapaciteta i reakcijama gostiju i kaže da će pomoći drugima koji imaju slične ideje.
Vidaković: Zbog “naših” banaka i kamata na IPARD se gleda kao na poklon
“Očekivanja poljoprivrednika od programa IPARD-like su realno velika, prije svega, zato što ovako povoljnih finansijskih programa, uobičajenih u zemljama EU, kod nas nažalost nema, od kada je završen MIDAS program koji je omogućavao slične povoljnosti za crnogorske poljoprivrednike”, kaže za Evropski puls potpredsjednik Unije poslodavaca i vlasnik firme “Ekoplant” Željko Vidaković.
“Finansiranje poljoprivrednika, a naročito projekata iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori je izuzetno nepovoljno, kako po pitanju enormnih kamatnih stopa od 12 do 16 %, praktično bez grejs perioda neophodnog u poljoprivredi I, što je najgore, banke u Crnoj Gori ne prihvataju poljoprivredno zemljište i objekte na selu kao hipoteku. Tako je ogroman procenat naših poljoprivrednika u nemogućnosi da finansira svoje projekte i povećanje svoje proizvodnje”, kaže Vidaković.
Zato su, kaže on, interesovanje i očekivanja od za IPARD like velika, a s obzirom da ovaj program predviđa povraćaj 50 do 60 % uloženih sredstava nakon realizacije, što je u zemljama EU uobičajena praksa decenijama, kod nas se on doživljava kao poklon. “Mnogi se pojoprivrednici, nažalost, zbog tog benefita odlučuju da investiraju značajna sredstva u poljoprivredu često bez potrebnog znanja i iskustva”, dodaje Vidaković.
On je ocijenio da bi se, s obzirom na relativno veliki broj predatih zahtjeva i biznis planova, moglo reći da je bilo dobro organizovano predstavljanje IPARD-like programa, ali da treba uzeti u obzir i veoma tešku socio-ekonomsku situaciju u kojoj se nalaze građani Crne Gore, naročito u seoskim područjima i na sjeveru države. Mnogo važnijim Vidaković smatra pitanje pripremljenosti crnogorskih poljoprivrednika da “povuku” sredstva iz ovog i drugih fondova EU.
Vidaković podsjeća da su Unija Poslodavaca Crne Gore i on više puta u prethodnih 4 – 5 godina ukazivali da “naše” banke nerado i vrlo rijetko odobravaju kredite poljoprivrednicima, najčešće zbog teže utrživih kolaterala na poljoprivredno zemljište i kuće na selu.
“Predlagali smo o i rješenje problema, po evropskom modelu – da država pomogne formiranje Agrarnog garantnog fonda, koji bi prihvatao taj kolateral dajući garancije poslovnim bankama za poljoprivredne kredite. Prethodni ministar poljoprivrede i direktor IRF načelno su prihvatili ovu našu inicijativu, ali je tragičnom sudbinom dr. (Dragana) Lajovića i odlaskom ministra (Tarzana) Miloševića to prekinuto, i još uvijek čekamo da se formira AGF ili Agrarno kreditno garantni fond, koji inače baštine tradiciju u razvijenim zemljama EU i do 150 godina”, objašnjava Vidaković. On je zaključuje da “ni crnogorski poljoprivrednici, a ni državne institucije, nijesu adekvatno pripremljeni da povuku sredstva IPARD- like ni drugih fondova EU, namijenjenih našoj poljoprivredi”.
Autor Svetlana Pešić
Tekst objavljen u časopisu Evropski puls koji izdaje Centar za građansko obrazovanje (CGO)