Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije, predstavljaju finansijsku podršku Evropske unije saradnji pograničnih teritorija susjednih država (prekogranična saradnja) ili saradnji više država/regiona (transnacionalna saradnja) na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa. Projekti u okviru evropske teritorijalne saradnje konkretni su dokazi da granice nisu prepreke za zajedničke inicijative i uspješnu saradnju. Zahvaljujući brojnim projektima koje EU podržava u poslednjih 30 godina, za više od 170 miliona Evropljana u prekograničnim regijama uslovi života su postali bolji i otvorene su nove mogućnosti za saradnju. Ovi programi predstavljaju značajnu mogućnost i za crnogorske institucije i oganizacije, već više od 14 godina.
U okviru Instrumenta pretpristupne podrške za period 2014-2020 (IPA II), Crna Gora učestvuje u devet programa evropske teritorijalne saradnje:
- bilateralni programi prekogranične saradnje:
- Crna Gora – Albanija;
- Crna Gora – Kosovo;
- Srbija – Crna Gora;
- Bosna i Hercegovina – Crna Gora;
- trilateralni programi prekogranične saradnje:
- Italija – Albaniju – Crna Gora;
- Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crnu Goru;
- transnacionalni programi:
- Interreg Mediteranski program transnacionalne saradnje (MED);
- Interreg Dunavski program transnacionalne saradnje (DTP);
- Interreg Jadransko-jonski program (ADRION).
U tekućem sedmogodišnjem ciklusu (2014-2020) do sada je ugovoreno 240 projekata. Od toga, 179 u okviru trilateralnih i transnacionalnih programa, vrijednosti EU podrške od 252,8 miliona eura, od čega je za crnogorske partnere opredjeljeno oko 35 miliona eura, i 61 projekat u okviru bilateralnih programa, ukupne vrijednosti od gotovo 20 miliona eura. Od ovih statističkih podataka, svakako više govore konkretni rezultati ili odgovori na pitanja tipa: A šta je konkretno urađeno od tih „para“? Trebalo bi mnogo prostora da bi se nabrojali rezultati 240 projekata, ali neki od njih su vrlo jasni i ilustrativni. Nabavka vrijedne medicinske opreme za dijagnostiku karcinoma kože u projektu Mela-detect za bolnicu u Baru, izgradnja avanturističkog parka na Orjenu iznad Herceg Novog, podrška razvoju eko katuna na sjeveru Crne Gore, obnova zgrade Starog zatvora u Kotoru za potrebe kulture i kreativnog sektora, istraživački projekat Food for Health Instituta za biologiju mora koji treba da rezultuje uzgojem ostriga (kamenica), razvojni planovi za Luku Bar, prva punionicu za električna vozila u Crnoj Gori, više projekata kojim se promoviše kulturno i istorijsko naslijeđe uz kreiranje nove turističke ponude, nabavka opreme za službe koje reaguju u situacijama požara i poplava, samo su neki od projekata na koje smo ponosni i koje često promovišemo.
Kada je riječ o narednoj generaciji programa za finansijsku perspektivu 2021-2027, potvrđen je nastavak svih 9 programa u kojima sada učestvujemo. Iako je metodološki okvir drugačiji, oblasti podrške se neće značajno promjeniti. Najveći dio finansijskih sredstava biće opredijeljen tranziciji ka zelenoj ekonomiji, digitalnoj transformaciji, inovacijama, zaštiti životne sredine, smanjenju nezaposlenosti, većoj konkurentnosti, prevenciji rizika od prirodnih katastrofa, omogućavanju održivog razvoja turizma i zaštiti/valorizaciji kulturno istorijskih dobara, razvoju pametnih multimodalnih sistemi transporta, kao i otklanjanju posljedica pandemije Covid 19 kroz politike okrenute socijalnoj dimenziji. Takođe, programi će horizontalno biti usmjereni razvoju administrativnih kapaciteta zemalja korisnica pretpristupne podrške u korišćenju Evropskih fondova.
Vođeni iskustvom i postignutim rezultatima do sada, očekujemo makar podjednako uspješan rezultat i u narednom, sedmogodišnjem ciklusu. Ono što je važno prepoznati u ovom trenutku, pored velikih mogućnosti koje donose ovi programi, jeste da je sada pravo vrijeme za traženje budućih partnera, planiranje i pripremu za trenutak kada će novi konkursi za podnošenje projektnih predloga biti raspisani. Iskazivanje interesovanja, pravovremena komunikacija i dogovor s partnerskim institucijama i organizacijama iz druge države, prvi je i najvažniji korak kako bi spremni dočekali brojne prilike za saradnju. Pomoć u pronalaženju adekvatnih partnera na projektima mogu pružiti moje kolege u zajedničkim tehničkim sekretarijatima, te nacionalne kontaktne osobe koje rade u Kancelariji za evropske integracije (KEI). Ono što odlikuje ove programe je činjenica da svi projektni predlozi prolaze kroz više nivoa selekcije i da upravo konkurencija obezbjeđuje da najbolji dobiju bespovratnu pomoć za realizaciju projekata (najčešće 85% budžeta), koja može iznositi od par desetina hiljada do čak više miliona eura. Kada se na vrijeme započne priprema projektnog predloga, smanjuje se broj potencijalnih grešaka, lakše se dogovore izmjene i konačno, s manje stresa se ispoštuje rok za podnošenje projektnog predloga.
Za one, s predrasudom da je priprema projektne aplikacije za EU sredstva prezahtjevan zadatak, želim da naglasim da svaki konkurs prati upustvo za aplikante u kome je objašnjeno popunjavanje obrasca – korak po korak, te da je uvijek moguće dobiti savjete ili pojašnjenja od nas, iz KEI. Puno je primjera kada su odobreni (i kasnije odlično realizovani) projekti novih korisnika, koji nisu imali nikakvog predznanja za popunjavanje projektne aplikacije i korišćenja EU fondova. Upravo inovativni duh, stručnost i upornost savlađuju tehničke prepreke i često onu naizgled nepremostivu koja se ogleda u stavu „Ma nema šanse“ . Vjerujte ima, uvijek!
Važno je pomenuti da su budžeti EU projekata izdašni u pogledu sredstava namjenjenih projektnom timu (za plate), sredstava za međunarodna putovanja (za sastanke), tehničku i IT opremu, jer je važno obezbjediti dobre uslove za rad. Naravno, sredstava se dominantno usmjeravanju na ostvarivanje konkretnih rezultata, koji bi trebali biti vidljivi i korisni za širu zajednicu već tokom sprovođenja prvih projektnih aktivnosti.
Pred konkretne koristi od projekata za lokalne zajednice, želim da naglasim jedan rezultat, možda najvrijedniji. To je upravo ostvareni kontakt, razmjena informacija i znanja, ali često i strast koja vodi stručnjake i entuzijaste u ostvarenju nekog zajedničkog projektnog cilja. Inicijative ove vrste, koje spajaju ljude, ali i partnerske institucije i organizacije iz više država, cilj su za sebe, ali i osnov za naredne projekte i saradnju koja može biti podržana i kroz druge oblike finansiranja. Na početku, kada niko ne obećava siguran uspjeh, motiv i upornost pojedinca ili tima je ono što prevagne i otvori put za saradnju između kolega iz više država, za profesionalni uspjeh i ličnu satisfakciju.
Naravno, ne treba zaboraviti da je priprema projektne aplikacije često naporan posao, da je neophodno misliti o svakom detalju, da ne treba odustati čak i ako se ne uspije na prvom koraku. Treba reći da su prisutne i prepreke tokom sprovođenja projekata, uslijed nepredviđenih okolnost (kao što je pandemija covid-19), promjene zakonskog okvira, neaktivnošću „partnera“ na projektu, itd. S druge strane, uvijek postoji povjerenje i razumjevanje ugovornog tijela za manje izmjene i prilagođavanje projekta novim okolnostima, a u cilju ostvarivanja što boljeg rezultata.
Poseban izazov, kako za nas u Kancelariji za evropske interacije, tako i u drugiim institucijama, jeste kreiranje efikasnog sistema, jačanje kapaciteta i posebna briga o zaposlenim koji su angažovani na sprovođenju EU projekata. Sličan izazov je prisutan u institucijama i ustanovama na lokalnom nivou. Iskustvo koje imam, ali i statistički podaci o fluktuaciji kadra pokazuju da službenici koji su počev od ideje i inicijative, istrajali, i na kraju sproveli projekat, nekad nisu na adekvatan način prepoznati kao donosioci promjena i odličnih rezultata na svom radnom mjestu. Ipak, vjerujem da ćemo uspjeti da stečeno znanje i iskustvo u sprovođenju brojnih programa i projekata zadržimo i organizujemo na što bolji način u godinama koje slijede. Za sada, Crnoj Gori su otvorene mogućnosti kroz Instrument pretpristupne podrške, što je u neku ruku priprema za korištenje finansijski izdašnijih fondova po sticanju punopravnog članstva u EU. Upravo strukturni i Kohezioni fond EU predstavljaju pravi izazov, posebno za one koji su željni znanja, ali i takmičenja. Povjerenje, saradnja, jasno definisan cilj i aktivnosti, raspodjela odgovornosti i resursa, autonomnost u djelovanju uz poštovanje pravila, stvara osjećaj „svojine“ i kompetentnosti, a to vuče naprijed – do uspješne realizacije projekta i zadovoljstva zbog ostvarenog rezultata.
Dok se nove mogućnosti ne otvore, treba da iskoristimo ono što je u ovom trenutku aktuelno. Pod tim mislim na prve pozive za projekte u novoj generaciji programa evropske teritorijalne saradnje, koji treba da budu objavljeni već do kraja ove godine ili početkom 2022. Zato, spremite se! Tim u Kancelariji za evropske integracije je spreman za vaša pitanja ili pomoć.
Više o programima teritorijalne i prekogranične saradnje u kojima Crna Gore učestvuje, možete pronaći ovdje.
Piše: Miodrag Račeta, načelnik odsjeka za evropsku teritorijalnu saradnju u Kancelariji za evropske integracije