Predstavnici Direktorata za IPARD plaćanja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja održali su protekle sedmice više radionica u opštinama na sjeveru Crne Gore, i tom prilikom razgovarali sa poljoprivrednim proizvođačima o konkretnim projektima sa kojima bi aplicirali za podršku kroz IPARD like projekat.
U okviru drugog kruga info-kampanje, održane su radionice sa proizvođačima iz gotovo svih opština na sjeveru.
U opštinama u kojima je bilo najviše zainteresovanih proizvođača predstavnici Direktorata za ruralni razvoj predstavili su i nacrt IPARD programa koji definiše mjere podrške koje će biti realizovane od 2016. godine, u okviru klasičnog IPARD programa.
Da podsjetimo, projekat IPARD like upravo je koncipiran da bi pomogao proizvođačima u Crnoj Gori da usvoje standarde koje će im zahtijevati klasični IPARD program podrške, u kome će biti više sredstava na raspolaganju, ali i strožiji kriterijumi.
Savjetnik u Direktoratu za IPARD plaćanja i jedan od predstavnika Ministarstva koji su vodili radionice, Jovo Duborija ističe da se sa poljoprivrednicima razgovoralo kako bi im se pružile dodatne informacije o kriterijumima za podršku kroz IPARD like, kao i da im se pomogne u prikupljanju dokumentacije i pripreme aplikacija.
“Obzirom da se bliži krajnji rok za apliciranje na poziv, 28. februar, organizovali smo radionice u cilju pomaganja proizvođačima da otklone eventuelne nedostatke i da što više njih uspješno aplicira na poziv”, objasnio je Duborija, dodajući da će na taj način biti bliži uslovima za narednu podršku iz EU fondova u procesu pristupanja EU.
Poljoprivrednici koje smo intervjuisali tokom radionica održanih u Bijelo Polju i Pljevljima itekako su svjesni činjenice da je IPARD like do sada najbolja prilika da, uz povraćaj sredstava u iznosu od 50 odsto, u nekim slučajevima i do 65 odsto, unaprijede proizvodnju i pređu još jednu važnu stepenicu ka evropskom tržištu.
Miomir Đoković pčelar iz Pljevalja zadovoljan je kako kaže onim što IPARD like nudi crnogorskim poljoprivrednicima, posebno kroz mjere podrške pčelarstvu koje ga zanimaju.
“Sigurno ću aplicirati. Nadam se da ću dobiti podršku, jer namjeravam da povećam proizvodnju i unaprijedim pakovanje meda. Naš med je jedan od najkvalitetnijih u Evropi i treba iskoristiti šansu za razvoj tog sektora”, kazao je Đoković dodajući da bi mladi pčelari trebalo da budu nosioci tog razvoja.
Njegov kolega Mile Lončar, u čijoj je porodičnoj tradiciji pčelarstvo, nada se da će podrškom kroz ovaj projekat unaprijediti proizvodnju i daće taj biznis nastaviti njegov sin.
Uzorni stočar Alija Durović iz Korita kod Bijelog Polja zahvaljujući prethodnom MIDAS projektu unaprijedio je proizvodnju na gazdinstvu, na kome drži 500 ovaca, 14 krava, bika i konja.
“Imam veliko imanje i proizvodim veći dio stočne hrane, čime sam značajno smanjio troškove i postao konkuretniji. Sada imam šansu da nastavim dalje da se širim, da podižem standarde, kako bi imao šansu da opstanem kada Crna Gora uđe u EU”, kaže Durović.
Da proširi stočni fond zainteresovan je i Nikolić Slobodan iz Grnčareva.
“Kroz MIDAS sam nabavio mehanizaciju, a kroz IPARD planiram da proširim broj grla na farimi za više od deset junica, uz još neku dodatnu opremu”, kazao je Nikolić i savjetovao, posebno, mladim poljoprivrednicima da iskoriste podršku, ako žele da nastave da se ozbiljno bave poljoprivredom.
Među proizvođačima bilo je i onih kao što je Neđeljko Kuveljić iz Bijelog Polja koji su kroz MIDAS ostvarili značajne investicije u nabavku mehanizacije i poljoprivredne proizvodnje u skladu sa prinicipima zaštite životne sredine i dobrobiti životinja i koji ne razmišljaju da apliciraju na ovaj poziv, ali su bili zainteresovani da čuju šta će od podrške iz EU fondova imati u narednim godinama.
Oni su posebno bili zainteresovani da daju sugestije na nacrt IPARD programa, koji će biti osnova za sprovođenje IPARD-a od 2016. Godine, finansiranog iz EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju.
Poljoprivrednicima su, prema riječima savjetnika u Direktoratu za ruralni razvoj Miloša Kusovca, predstavljene mjere podrške: 101 – investicije u fizički kapital na poljoprivrednim gazdinstvima i 103 – mjera investicija u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva.
“Poljoprivrednici su komentarisali nacrt mjera, po sektorima za koje su bili zaintersovani kako bi se one u narednom periodu do usvajanja 2016. Godine što bolje prilagodile situaciji na terenu i potrebama i mogućnostima crnogorskih poljoprivrednika”, kazao je Kusovac. On je doda da će IPARD program biti usvojen 2016 godine, te da je Ministarstvo ranije obezbijedilo sredstva za podršku na bazi ovog Programa.
