Moram da istaknem da su nedavni događaji u Crnoj Gori otežali razgovore i planiranje procesa evropskih integracija, jer se čini da je ogroman fokus u zemlji na domaća pitanja, rekla je Anika Ben David
Ambasadorka Švedske (zemlje koja će predsjedavati EU u prvoj polovini 2023.) u Crnoj Gori Anika Ben David rekla je u intervjuu za Eurokaz da političke partije treba da pronađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu. Anika Ben David je kazala da je opšti pravac Švedske snažan fokus na ruski rat protiv Ukrajine, pružanje bezbjednosti građanima EU i jačanje uloge EU u svijetu, zaustavljanje organizovanog kriminala, ubrzavanje klimatske tranzicije i očuvanje osnovnih vrijednosti EU.
- Proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana će vjerovatno biti visoko na agendi predsjedavanja Vaše zemlje EU. U tom kontekstu, kako vidite poziciju Crne Gore?
-Pa, prije svega, željela bih da istaknem da prema našem mišljenju – mi smo kao država tradicionalno bili za proširenje. A cijeli Zapadni Balkan i Crnu Goru vidimo kao prirodne buduće članice Evropske unije. Međutim, moram da istaknem da su nedavni događaji u Crnoj Gori otežali razgovore i planiranje procesa evropskih integracija, jer se čini da je ogroman fokus u zemlji na domaća pitanja. Iz perspektive našeg predsjedavanja EU, prilično je teško predvidjeti šta se može dogoditi u Crnoj Gori tokom “naših” 6 mjeseci. Biću iskrena i reći da nismo očekivali ovakav razvoj događaja ranije ove godine, a čini se da situacija postaje sve komplikovanija. Zato ćemo morati da sačekamo i vidimo kako će se sve odigrati prije nego što se preduzmu bilo kakvi značajniji koraci.
Takođe, u ovom trenutku moram da istaknem činjenicu da odnedavno imamo novu vladu u Švedskoj. Očekujemo da ćemo kasnije ovog mjeseca dobiti prioritete predsjedavanja EU. Međutim, opšti pravac je snažan fokus na ruski rat protiv Ukrajine, pružanje bezbjednosti građanima EU i jačanje uloge EU u svijetu, zaustavljanje organizovanog kriminala, ubrzavanje klimatske tranzicije i očuvanje osnovnih vrijednosti EU.
- Kako ocjenjujete napredak Crne Gore na evropskom putu i na šta moramo da se fokusiramo tokom švedskog predsjedavanja?
-Mislim da je pošteno reći da je Crna Gora imala veliku prednost u tom procesu u odnosu na svoje susjede, ali sve je to znatno usporilo posljednjih godina. U suštini, političke partije u Crnoj Gori treba da pronađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu.
Trenutno se zemlja nalazi u ćorsokaku. EU je izrazila našu duboku zabrinutost zbog novog Zakona o predsjedniku. Svi zakonodavni akti treba da budu u skladu sa Ustavom. Svi politički akteri treba da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati crnogorske demokratske institucije.
Ono što je sada hitno potrebno su izbor sudija Ustavnog suda, povećan fokus na reforme i izgradnja istinskog političkog dijaloga u parlamentu.
Politička kriza kojoj svjedočimo je u velikoj mjeri sama izazvana i nadamo se da će Crna Gora uspjeti da se iz nje izvuče prije nego kasnije. Naravno da ćemo mi, države članice i EU, pomoći, ali na crnogorskim političarima je da državu izvedu iz krize na odgovoran način. Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji je strateški izbor velike većine crnogorskih građana i javno izrečeni cilj velike većine crnogorskih političkih aktera. Crna Gora je prednjačila među zemljama kandidatima za EU. Kontinuirani napredak u pristupanju EU zahtijeva od svih političkih aktera da podrže funkcionalnost demokratskih institucija zemlje i ojačaju vladavinu prava.
- Iz Vaše perspektive, kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih aktuelnih dešavanja u EU i očekivanja koja EU ima od zemalja regiona?
-Kao posljedica brutalnog i ničim izazvanog ruskog rata u Ukrajini, vjerujem da smo svjedoci prelomnog trenutka u svijetu. Tok ovog rata je možda faktor koji će oblikovati naše prioritete, akcije i naše zajedničke ciljeve više od bilo koje druge krize u novijoj istoriji.
Nivo solidarnosti i jedinstva u Evropi u cjelini je bez presedana, sa rijetkim izuzecima. Crna Gora se uskladila sa EU po pitanju Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i uvela sankcije Rusiji. Ovo je veoma cijenjeno, ali i normalno, imajući u vidu šta se dešava.
Rekla bih da je rat stvorio povećan osjećaj hitnosti pristupanja Zapadnog Balkana u EU, što je potvrđeno u Tirani – ali se u isto vrijeme čini da razvoj događaja u različitim zemljama regiona ide u neželjenom pravcu. Više od bilo čega drugog biće potrebna posvećenost zemalja Zapadnog Balkana kako bi konkretno dokazale da su spremne da se pridruže EU.
- Očekujete li da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori?
– Apsolutno da.
- Vaša ocjena bilateralnih odnosa Švedske i Crne Gore?
-Imamo odlične bilateralne odnose i verujem da će u budućnosti biti još bolji. Crna Gora je sve popularnija destinacija za švedske turiste i već imamo dobro integrisanu crnogorsku dijasporu u Švedskoj. Broj bilateralnih posjeta se postepeno povećava i vjerujem da i naši trgovinski brojevi pokazuju pozitivne znake. Crna Gora je brzo primila i podržala našu kandidaturu za članstvo u NATO-u.
Nadam se da ćemo uskoro, obje zemlje, biti članice NATO-a, a ja sa nestrpljenjem čekam dan kada će Crna Gora postati članica EU.
EUROKAZ
Autor: Marko Vešović, novinar Portala RTCG
