Mjesec za nama obilježila je prva zvanična međunarodna posjeta novoizabranog predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića – kako i priliči državi predvodnici u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji – Briselu. Razgovori sa zvaničnicima EU i NATO, predstavnicima medija i civilnog društva, ali i mnogobrojni susreti sa liderima država članica u toku naslanjajuće posjete drugom Samitu Evropske političke zajednice u Moldaviji, poslužili su da, nakon višemjesečnog zatišja u odnosima na najvišem nivou, iz Crne Gore bude poslata jasna poruka o novom elanu i legitimitetu za nastavak i ubrzanje rada na dovršetku reformi u oblasti vladavine prava kojima će se omogućiti da se sa našeg evropskog puta konačno podigne rampa koja je godinama sprječavala privremeno zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja.
Nova politička kultura. Okolnosti koje su na domaćem planu onemogućavale da se to desi ranije su poznate – stepen političke polarizacije u našem predstavničkom domu i nemogućnost iznalaženja kvalifikovanih većina u uslovima percepcije političkih aktera da je svaki ustupak znak slabosti odlagali su politički dijalog o imenovanjima u pravosuđu. Kao u Igri prijestola, politička nadmudrivanja na Balkanu su suviše često igre nultog zbira, u kojima vazda neko gubi ako drugi dobija, i one bi se, možda, nastavile u nedogled da zima nije došla skupa sa upozorenjima iz EU i država članica da bi izostanak dogovora u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda definitivno zaustavio naše kretanje ka Uniji. Iz perspektive zrelog proljeća u kojem se sada nalazimo, ova zima nezadovoljstva djeluje sasvim daleko, pomalo i nadrealno. U međuvremenu je politički sistem primjerom predsjedničkih izbora nastavio proces demokratske konsolidacije i sazrijevanja koji će se, vjerujem, samo dodatno potvrditi predstojećim parlamentarnim izborima, što, sve skupa, čini da danas iz Brisela Crna Gora, umjesto svakako pretjerano nazvane „rak rane Evrope“, mnogo više liči na melem za region opterećen protestima, bilateralnim sporovima, i susjedima koji još uvijek nisu bezrezervno stali u zaštitu Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike (ZVBP) EU.
Nova odskočna daska. Posjeta Predsjednika je tako bila idealna prilika za detaljnije razgovore o planu i dinamici reformi u narednom periodu. Još važnije od toga je da smo od predsjednice Evropske komisije, predsjednika Evropskog savjeta, Visokog predstavnika EU za ZVBP, predsjednice Evropskog parlamenta, kao i komesara za proširenje i susjedstvo, dobili garancije da će u našim međusobnim odnosima važiti princip „više za više“ – ukoliko Crna Gora u narednih nekoliko mjeseci ispuni privremena mjerila iz oblasti vladavine prava, i to učini brzo, efikasno, i uz jasnu demonstraciju da je njena politička elita spremna da zrelo postavi prioritete i postigne neophodne kompromise bez obzira na izborna iskušenja političke borbe i koaliranja, možemo očekivati da će se to jasno konstatovati u godišnjem izvještaju EK, te da ćemo ubrzo zatim moći ponovo privremeno zatvarati preostala poglavlja. Posebno je za elan naše male, ali motivisane državne administracije važno da se to zaista i desi. Brojni resori već bar pet godina rade u sjenci nedostatnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Najprije su pomaci u drugim poglavljima manje sijali, da bi, nakon stupanja na snagu tzv. nove metodologije i kodifikovanjem klauzule balansa u njoj, pretakanje napretka u njima u zatvaranje bilo sasvim onemogućeno. Procjene naših partnera u Briselu su da bi čak 10 poglavlja moglo da bude zatvoreno ukoliko nosioci reformi u njima ne posustanu i nastave da ih drže usklađena sa uvijek mijenjajućom pravnom tekovinom Unije. Ako se do kraja godine odblokira proces, sve one službenice i službenici koji su na ovaj ili onaj način zaslužni za ovaj vrijedan posao dobiće davno zasluženu satisfakciju. Ona neće izostati ni za građane koji u ogromnoj većini očekuju krupne korake ka članstvu jer bi se zatvaranjem velikog broja poglavlja zadao ritam koji u svega nekoliko godina vodi do zaključenja cjelokupnih pregovora o članstvu. Ukratko – pred Crnom Gorom je, po drugi put u posljednjih godinu dana, a možda i posljednji, prilika da dramatično odskoči u odnosu na region kada je u pitanju ritam njenog koračanja ka EU.
Nova paradigma u Briselu. Ako dovršetkom domaćeg zadatka u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, prvenstveno imenovanjima nosilaca pravosudnih funkcija u Skupštini, zaslužimo Međuvladinu konferenciju na kraju godine, Crna Gora će povratiti puno pravo da donosioce odluka u glavnim gradovima Unije podsjeti na princip regate i zahtijeva da se u njihovim razmatranjima o proširenju težište premjesti sa začelja kolone na njeno čelo. Drugim riječima, umjesto prvenstvenog bavljenja potencijalnim i tek nazvanim kandidatima, punu pažnju bi tražila predvodnica pregovora nestrpljiva da započne razgovore o pomalo zaboravljenom 34. poglavlju: koliko parče kolača možemo da očekujemo iz EU budžeta kao prva naredna članica EU. No, to je, nadam se, tema koja će na red doći veoma brzo za neki od narednih brojeva Eurokaza.
Za Eurokaz: dr Petar Marković
Ambasador – šef Misije Crne Gore pri EU
