O čemu se pregovara?
Zamislimo na trenutak svijet bez intelektualne svojine. Da li ste razmišljali o tome kako bi sve funkcionisalo da oblast intelektualne svojine ne postoji? Da li vam je zamisliv svijet bez knjiga, muzike, arhitektonskih prizora različitog dizajna, mehanizama komunikacije, vašeg kompjutra, televizora, klime uređaja? Sve ono što vidite okom je nekada bila ideja, a danas stvarnost. Budućnost plasira neke nove tokove a mi smo tu da se s njima uhvatimo u koštac. Nije jednostavno ni lako, ali kada svako od nas pojedinačno ukaže na neki od izazova, onda se stvari mijenjaju. Danas su to roboti, vrhunski unaprijeđeni softveri koji imaju za cilj da olakšaju neke stvari za ljude, automobili, blogovi, vlogovi, društvene mreže gdje ljudi dijele svoju misao. Da li je korektno u ovoj eri interneta preuzeti nečije djelo i predstaviti kao svoje? Da li je u redu “otuđiti” nečiju ideju i realizovati kao svoju? Zadatak je da se za oblast intelektualne svojine uspostave pravila koja se moraju poštovati. Preciznije rečeno, pravo intelektualne svojina je pravo “svojine” nad individualnim kreacijama. Iako neopipljiva u fizičkom smislu, ima sve karakteristike imovine. Može se kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svaka druga svojina, a Crna Gora radi na tome da jasno definiše granice dozvoljenog i savjesnog postupanja u ovoj oblasti.
Podoblasti?
Pravna tekovina Evropske unije u oblasti Pravo intelektualne svojine obuhvata pitanje autorskog i srodnih prava, prava industrijske svojine i odredbe o njihovom sprovođenju.
Autorsko i srodna prava štite djela iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti, dok se pod industrijskom svojinom podrazumijevaju prava na patent, žig, industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla i geografske oznake i topografije poluprovodnika.
Prava intelektualne svojine su izložena u članu 27 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja ističe pravo na zaštitu stvaralaštva. Najveće civilizacijske tekovine su prvi međunarodni ugovori iz oblasti intelektualne svojine i to Pariška konvencija za zaštitu Industrijske svojine 1883. i Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela 1886. Knjaževina Crna Gora je bila članica Bernske i Pariske konvencije kao najstarijih međunarodnih izvora prava od 1. VII 1893. Ustav Crne Gore u članu 76 i 77 garantuje zaštitu intelektualnog stvaralaštva.
Kada je otvoreno poglavlje?
Poglavlje Pravo intelektualne svojine zvanično je otvoreno 31. marta 2014. godine.
Mjerila za zatvaranje?
1. Crna Gora izvršava sve neophodne zakonodavne izmjene u cilju obezbjeđivanja primjene principa Unijskog iscrpljenja prava na teritoriji čitave EU danom pristupanja.
2. Crna Gora usvaja izmjene i dopuna Zakona o autorskom i srodnim pravima, u cilju punog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
3. Crna Gora usvaja novi Zakon o patentima kako bi kompletirala usklađivanje sa pravnom tekovinom, s posebnim naglaskom na dodatne sertifikate zaštite.
4. Crna Gora obezbjeđuje dovoljno administrativnih kapaciteta za registraciju i primjenu prava intelektualne svojine i obezbjeđuje bilans rezultata istraga od strane carinske službe, kao i efektivnu prinudnu primjenu kroz građanske, a gdje je potrebno i krivične sudske postupke za prekršioce prava.
Aktivnosti u narednom periodu?
Prema Izvještaju Evropske komisije za 2019. Crna Gora ima dobar nivo spremnosti u oblasti prava intelektualne svojine. Dobar napredak je postignut u oblasti integrisanja IT instrumenata za prava industrijske svojine, kao i u pogledu koordinacije uključenih tijela, zajedničkih operacija i izvještavanja.
Crna Gora će u narednom periodu, shodno dobijenim preporukama, sa posebnom pažnjom nastaviti dalji rad na pripremi i usvajanju nove Nacionalne strategije za intelektualnu svojinu, usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u dijelu kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava i mjerama poboljšanja bilansa ostvarenih rezultata u istragama, krivičnom gonjenju i sudskom epilogu.
U narednom periodu izazovi za Crnu Goru se u najvećoj mjeri odnose na intenziviranju širenja svijesti o intelektualnoj svojini kod građana i reformi javne uprave na način da u budućnosti bude adekvatno spremna za sve izazove u ovoj oblasti, što je istovremeno vrlo značajno za evropsku perspektivu Crne Gore.
Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?
Članovi Radne grupe za ovo poglavlje su predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva nauke, Kancelarije za evropske integracije, Uprave policije, Uprave carina, Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, Privrednog suda, Tužilaštva Crne Gore, skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Privredne komore Crne Gore, Advokatske komore Crne Gore, NVO Forum prosperiteta i NVO Organizacije za zaštitu prava autora muzike Crne Gore.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Korist od adekvatno uređene oblasti intelektualne svojine u Crnoj Gori je i u tome što će svi zainteresovani moći da stvaraju svoja djela bez bojazni da će biti na bilo koji način oštećeni. Ovo je jako važno, ne samo za građane Crne Gore već i građane iz drugih zemalja svijeta. Adekvatna zastita intelektualne svojine je ključni preduslov svakog ekonomskog i drugog razvoja jedne zemlje i iskaz posvećenosti Crne Gore pristupanju EU.