Podoblasti?
Ovo poglavlje se odnosi na zajedničku trgovinsku politiku EU, bilateralne sporazume s trećim zemljama, kao i razvojnu politiku i humanitarnu pomoć.
Zajednička trgovinska politika EU – Zajednička trgovinska politika (ZTP) je jedan od temelja vanjskih odnosa Evropske unije. Bazira se na jedinstvenim pravilima u okviru carinske unije i zajedničke carinske tarife i ujedno oblikuje trgovinske odnose država članica EU s trećim zemljama. Osnovni ciljevi ZTP definisani su članovima 206 i 207 Ugovora o funkcionisanju EU koji uključuju: razvoj svjetske trgovine, postupno ukidanje ograničenja u međunarodnoj trgovini i smanjivanje carinskih barijera.
Bilateralni sporazumi s trećim zemljama – Evropska komisija ima nadležnost da pregovara i zaključuje trgovinske sporazume u ime država članica. Pored trgovinskih sporazuma, bilateralni sporazumi s trećim zemljama obuhvataju sporazume kojim se predviđa saradnja u oblasti energetike, obrazovanja, nauke, zaštite životne sredine itd.
Razvojna politika i humanitarna pomoć – U području razvojne politike i humanitarne pomoći, od država članica EU se zahtijeva usklađivanje s pravnom tekovinom EU i međunarodnim obavezama, kao i obezbjeđivanje kapaciteta za učešće u razvojnim i humanitarnim politikama EU. Evropska unija i njene države članice finansiraju gotovo polovinu sveukupne međunarodne razvojne pomoći. Pomoć se, osim za projekte ekonomskog razvoja, odnosi i na izgradnju demokratskih institucija, gradnju infrastrukture, razvijanje makroekonomskih programa i promovisanje ljudskih prava. Važan mehanizam razvojne politike EU predstavlja Generalni sistem preferencijala (GSP) kao svojevrsna trgovinska povlastica namjenjena zemljama u razvoju. Važno je spomenuti i aktivnosti Evropskog fonda za razvoj (EDF) čijim sredstvima se obezbjeđuje finansijska pomoć zemljama u razvoju i najmanje razvjenim zemljama. Razvojna i humanitarna pomoć se raspodjeljuje korisnicima na svim kontinentima, s posebnim akcentom na Afričku, karipsku i pacifičku grupu država (ACP) i Prekomorske zemlje i područja (PTOM).
Kada je poglavlje otvoreno i privremeno zatvoreno?
Poglavlje 30 – Vanjski odnosi zvanično je otvoreno 30. marta 2015. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, a privremeno zatvoreno 20. juna 2017. godine na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Mjerila za zatvaranje?
Jedino mjerilo u ovom poglavlju je da Crna Gora predstavi Komisiji Akcioni plan za preostale pripreme u pogledu usklađivanja zakonodavstva, kao i usklađivanja međunarodnih sporazuma sa pravnom tekovinom i poboljšanje administrativnih i kontrolnih kapaciteta da bi se obezbijedila potpuna primjena i izvršavanje pravne tekovine u ovom poglavlju od dana pristupanja.
Koje su aktivnosti u narednom periodu?
Iako je poglavlje privremeno zatvoreno, Crna Gora aktivno radi na sprovođenju aktivnosti u skladu s Akcionim planom. Obaveza države koja pristupa Evropskoj uniji je da otkaže sve ugovore o slobodnoj trgovini i da osigura da svi ugovori/sporazumi o trgovini, investicijama i ekonomskoj saradnji, budu usklađeni s pravnom tekovinom EU.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Primjena zajedničke trgovinske politike se najprije ogleda u ukidanju granične kontrole prema zemljama EU što podrazumijeva uštedu vremena ali i troškova administrativne procedure špedicije kao i carinjenja za crnogorske privrednike. Time se ubrzava i pojeftinjuje protok robe i usluga. Takođe, kroz ovu politku, povećaće se i investicione mogućnosti smanjenjem postojećih trgovinskih barijera, pa će Crna Gora postati još atraktivnija destinacija za priliv stranih investicija. To će otvoriti nova radna mjesta i povećati BDP, što vodi još većem ekonomskom razvoju zemlje. Osim toga, niže cijene i veći izbor proizvoda iz zemalja EU biće dostupni i za crnogorske potrošače.
Članstvo u EU će učvrstiti i mogućnost sklapanja različitih oblika saradnje s partnerima iz država članica EU. Regionalna saradnja će u tom smislu kompletirati ponudu naše države, odnosno plasman naših proizvoda i usluga pa bi učešće u razvojnoj politici EU omogućilo crnogorskim privrednicima da svojim ulaganjima pomognu razvoju trećih zemalja, što će s druge strane podstaći plasman i vidljivost crnogorskih roba i usluga na tržištima tih zemalja.Osvajanje novih tržišta promovisaće dodatne vrijednosti koje su karakteristične za našu zemlju i definisati Crnu Goru kao ozbiljnog konkurenta na evropskom i svjetskom tržištu.U krajnjem, kada Crna Gora postane članica, primjenjivaće trgovinske sporazume koje je EU već potpisala ili trenutno pregovara s trećim državama