Poglavlje 29 – Carinska unija zvanično je otvoreno 16. decembra 2014. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Mjerila za zatvaranje?

U poglavlju 29 EK je definisala tri završna mjerila:

1. Crna Gora nastavlja da usvaja zakonodavstvo u preostalim oblastima koje zahtijevaju dalje usklađivanje, prije svega da uskladi svoje zakonodavstvo u oblastima: carinskog statusa i tranzita, upravljanja carinskim rizicima i bezbjedonosnim aspektima, uključujući Program ovlašćenog privrednog subjekta (AEO) pravu intelektualne svojine i prekursorima za droge.

2. Crna Gora dosljedno i efikasno primjenjuje svoje carinske propise u svim svojim carinskim ispostavama, naročito u oblastima: obrade deklaracija, porijekla, pojednostavljenih procedura, prava intelektualne svojine, selektivnosti kontrola i analize rizika (uključujući automatsku analizu rizika prije dolaska/otpremanja robe u svim vidovima prevoza).

3. Crna Gora ostvaruje dovoljan napredak u razvoju svih neophodnih međusobno povezanih IT sistema, posebno Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), Sistema za upravljanje integrisanom tarifom (ITMS), Sistema kontrole izvoza (ECS) i Sistema kontrole uvoza (ICS).

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

Završna mjerila u poglavlju 29 – Carinska unija prevashodno su usmjerena na usklađivanje i implementaciju neophodnog evropskog zakonodavstva. Carinsko zakonodavstvo Crne Gore je u najvećoj mjeri usaglašeno s pravnom tekovinom, a naročito propisi koji se odnose na carinsku tarifu, carinska oslobođenja i zaštitu intelektualne svojine na granici. Crna Gora prati dinamiku izmjene carinskih propisa na nivou EU i u skladu s istom vrši reformu svog zakonodavstva radi primjene evropskih standarda u ovoj oblasti. Ipak, osnovni izazov u oblasti carina predstavlja implementacija IT sistema na nacionalnom nivou. Imajući u vidu činjenicu da se radi o finansijski veoma zahtjevnim projektima za čiju implementaciju je potreban duži vremenski period, njihovo uspostavljanje će se vršiti kako na nacionalnom nivou, tako i uz pomoć i podršku EU.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Uprava carina je ključni nosilac i koordinator aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Pored navedene institucije članovi Radne grupe 29 su predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva kulture, kao i predstavnici civilnog sektora i ostalih nadležnih državnih institucija.

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Carinska unija predstavlja jedinstveno carinsko područje zemalja članica Evropske unije u koje se ukupna unutrašnja trgovina i promet robom između zemalja članica odvija bez carinskih formalnosti, odnosno bez carinskog nadzora nad robom, i bez naplate carinskih davanja. Carinska unija štiti ljude i olakšava trgovinu. Ona okružuje unutrašnje tržište EU i omogućava slobodno kretanje proizvoda na tom području nadzorom izvoza i uvoza proizvoda. Na taj način potrošači se štite od opasnih proizvoda i rizika za zdravlje, a životinje i životna sredina od bolesti biljaka i životinja. Carina predstavlja i prvu liniju odbrane od organiziranog kriminala i terorizma.

EU je najveći svjetski trgovinski blok te stoga, u globalnom smislu, te u tom smislu EU ima bolji pregovarački položaj od bilo koje države članice zasebno. Crna Gora će datumom pristupanja EU postati dio unutrašnjeg tržišta, čime će se olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište sa 500 miliona potrošača. Crna Gora će takođe preuzeti preferencijalne trgovinske aranžmane sa zemljama Mediterana (Alžir, Izrael, Egipat, Jordan, Liban, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis), s Čileom, Meksikom i

Južnoafričkom Republikom, pa će se ukinuti ili smanjiti carinske stope za trgovinu i sa tim zemljama.
Činjenica da neće biti naplate carinskih dažbina podrazumijeva da će građani Crne Gore moći kupovati kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice EU i to po znatno nižim cijenama nego danas.