Podoblasti?

Migracije su, uz oblast azila, u posebnom fokusu Evropske unije. Oblast migracija podrazumijeva širok dijapazon podoblasti, kao što su: legalne migracije, sprječavanje ilegalnih migracija, readmisija, postupanje sa strancima itd. Trenutno jedan od glavnih izazova sa kojim se Crna Gora suočava u ovoj oblasti jeste borba protiv migracionog pritiska, te shodno tome, na Crnoj Gori predstoji da poveća nacionalne kapacitete na tom polju kako bi se uspješno izborila sa svim izazovima.

Azil predstavlja jednu od ključnih oblasti kojoj Evropska unija posvećuje visok stepen pažnje. Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, već je počela da se suočava s povećanim brojem tražilaca azila. Zakonodavstvo Crne Gore u ovoj oblasti je u najvećoj mjeri usklađeno. U periodu koji slijedi, ključni izazov za Crnu Goru predstavlja priprema kapaciteta za adekvatan prihvat tražilaca azila, njihovo zbrinjavanje i integraciju u crnogorsko društvo

Vizna politika je sastavni dio vanjske i bezbjednosne politike, kako država članica Evropske unije, tako i Crne Gore. Prije svega, vizna politika podrazumijeva mehanizme zaštite interesa države, zaštitu sigurnosti javnog poretka i sprječavanje nezakonitih migracija. Crna Gora će primjenjivati zajedničku viznu politiku Evropske unije i u toj namjeri posebno je važno uspostavljanje zahtjevnog i skupocjenog Viznog informacionog sistema.

Vanjske granice i Šengen – Jedno od osnovnih načela Evropske unije ogleda se u pravu na slobodno kretanje ljudi i slobodan prometa kapitala i usluga. Šengenski sporazum je osnovni akt u oblasti izgradnje i očuvanja spoljnih granica Evropske unije. Cilj je ukidanje kontrole na unutrašnjim granicama i obezbjeđenje slobode kretanja građana Evropske unije. Nakon Šengenskog sporazuma, potpisana je i Šengenska konvencija. Navedena dva dokumenta čine osnovu tzv. Šengenske pravne tekovine. Unaprijeđena verzija Šengenskog informacionog sistema, tzv. SIS II, počela je sa primjenom aprila 2013, a za Crnu Goru je od važnosti i preuzimanje, te primjena pravila i iz Šengneskog kodeksa o granicama.

Razvoj sistema pravosudne saradnje u građanskim i privrednim stvarima pokrenut je s osnovnim ciljem radi olakšavanja sudske saradnje u građanskoj i privrednoj materiji. Neki od najvećih izazova sa kojima će se Crna Gora susresti u ovoj oblasti je stvaranje i implementacija pravnog okvira za međusobno priznanje i izvršenje odluka, kao i učešće Crne Gore u Evropskoj pravosudnoj mreži u građanskim i privrednim stvarima. EUROJUST i Evropska pravosudna mreža su neki od ključnih instrumenata pomoću kojih se razvija pravosudna saradnja u krivičnim stvarima u okviru država članica Evropske unije, kao i s trećim državama. Razlog za visok stepen razvoja sistema u ovoj oblasti jeste težnja ka zajedničkoj borbi protiv kriminala, koja je među prioritetima djelovanja EU. Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima počiva na principu uzajamnog priznanja presuda i drugih sudskih odluka jedne države članice u drugim državama EU, kao i na uzajamnoj pravnoj pomoći. Takođe, počiva i na približavanju nacionalnog zakonodavstva i usvajanju niza minimalnih standarda.

U oblasti policijske saradnje, značajna podrška razvoju i funkcionisanju ogleda se i kroz djelovanje Evropskoj policijskog koledža – CEPOL-a. U ovom segmentu posebno se ističu Šengenska konvencija, čijom sadržinom je propisana obaveza policijskih organa da pomažu jedni drugima u cilju prevencije i otkrivanja kriminala. Takođe, za Crnu Goru je važan i tzv. Ugovor iz Prima, koji se odnosi na intenziviranje prekogranične saradnje, posebno po pitanju borbe protiv terorizma, prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija, a ne manja važna je i Bečka konvencija, te niz bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se prepoznaju i afirmišu različiti oblici policijske saradnje (npr. zajedničke patrole, zajednički granični prelazi, zajedničke operacije, rad u zajedničkim centrima i dr).

U dijelu usklađivanja pravnog sistema u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, Crna Gora je sprovela niz aktivnosti kojima je ostvaren visok stepen usklađenosti, ali postoji prostor i za dalji napredak, posebno u dijelu unapređenja sadržine krivičnog zakonodavstva. U narednom periodu, izazov koji se stavlja pred Crnu Goru je postizanje ubjedljivijeg bilansa rezultata u ovoj oblasti, kao i preduzimanje odgovarajuće zakonske mjere za pokretanje reforme policije s ciljem podizanja nivoa profesionalizma u policiji.

Crna Gora je usvojila niz reformskih mjera u oblasti borbe protiv terorizma. U narednom periodu se očekuje dalje usklađivanje zakonodavstva i jačanje strategijskog okvira u ovoj oblasti.

Saradnja u oblasti droga podrazumijeva strateško i normativno planiranje i razvoj, kako u dijelu preventivnih, terapeutskih, tako i u dijelu represivnih aktivnosti i sankcionisanja svih oblika protivzakonitog djelovanja. Crna Gora kao zemlja kandidat mora biti spremna da pored obezbjeđivanja usklađenog normativnog okvira, ostvaruje konstantnu saradnju sa zemljama EU i regiona, u cilju suzbijanja krijumčarenja, ilegalne proizvodnje i prodaje i upotrebe opojnih droga.

Borba protiv trgovine ljudima predstavlja jedan od problema u svijetu, kojem i EU posvećuje visok stepen pažnje. Od Crne Gore se očekuje da pokaže spremnost i sposobnost za uspostavljanje solidnog bilansa rezultata u ovoj oblasti.

U oblasti carinske saradnje, u fokusu je sprječavanje i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti carine na štetu nacionalnog zakonodavstva država članica i komunitarnog prava.

Kada je otvoreno poglavlje?

Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost zvanično je otvoreno 18. decembra 2013. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Početna i privremena mjerila?

Crnoj Gori je kao početno mjerilo u odnosu na ovo poglavlje, određena izrada Akcionog plana. Akcioni plan za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost je usvojen na sjednici Vlade od 27. juna 2013. godine, i izrađen je u skladu sa preporukama iz Izvještaja o analitičkom pregledu, na način što su preporuke određene kao ciljevi, koji će se ostvariti kroz propisivanje konkretnih mjera.

Nakon realizacije prve faze Akcionog plana u kojem su bili određeni kratkoročni prioriteti, pristupilo se adaptaciji Akcionog plana za poglavlje 24 koji je usvojen 16. februara 2015. godine s ciljem konkretnijeg definisanja srednjeročnih i dugoročnih prioriteta u poglavlju 24.

Zajedničkom pozicijom EU definisana su ukupno 83 privremena mjerila, i to 45 u poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 38 u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Od ukupno 38 privremenih mjerila u poglavlju 24, četiri su u oblasti regularnih i neregularnih migracija, u oblasti azila četiri, u dijelu vizne politike dva, u oblasti Šengena i vanjskih granica četiri, pet u oblasti pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim stvarima, 13 u oblasti policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala, jedno u oblasti borbe protiv terorizma, četiri u dijelu saradnje u oblasti droga, dok je jedno mjerilo opšteg karaktera. Većina od ukupnog broja privremenih mjerila se odnosi na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u skladu s evropskim standardima u oblastima koje pokrivaju poglavlja 23 i 24, dok je manji dio aktivnosti posvećen uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblastima od značaja. Ispunjavanjem privremenih mjerila, Crna Gora će stvoriti uslove za dobijanje završnih mjerila.

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

Izazov pred Crnom Gorom u ovom poglavlju je puna implementacija preuzetih obaveza koje proističu iz privremenih mjerila i preporuka Evropske komisije. Shodno tome, Crna Gora će nastaviti da sprovodi sveobuhvatnu procjenu svojih pravnih, institucionalnih, tehničkih potreba kao i potreba za obukama u oblasti legalnih migracija, da konstantno unapređuje ljudske i materijalne resurse posvećene upravljanju granicama i sistemu za registraciju migranata. Crna Gora bi takođe trebalo da unaprijedi transparentnost i kredibilnost odgovora pravosudnog sistema na slučajeve organizovanog kriminala kroz dosljednu politiku kažnjavanja koja ima naročito odvraćajući efekat. Takođe, jedna od ključnih obaveza u pravcu zatvaranja poglavlja 24 jeste unapređenje bilansa ostvarenih rezultata, posebno u pogledu pravosnažnih osuđujućih presuda. Nakon ispunjenja privremenih mjerila, Evropska komisija će izraditi Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, kojim će Crna Gora stvoriti uslove za dobijanje završnih mjerila i time ući u finalnu fazu pregovora.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Vlada je 26. jula 2018. donijela Odluku o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost („Sl. list CG“, broj 65/18). Usljed organizacionih i kadrovskih promjena, pristupilo se izmjeni sastava Radne grupe. Vlada je 19. septembra 2019. donijela Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost („Sl. list CG“, broj 58/19).

Trenutno, Radnu grupu čine 32 člana. U Radnoj grupi je 28 članova iz državnog sektora i četiri predstavnika civilnog sektora.

Državne institucije koje učestvuju u Radnoj grupi su: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, Uprava policije, Specijalno državno tužilaštvo, Vrhovno državno tužilaštvo, Apelacioni sud, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo vanjskih poslova, Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (UP), Kancelarija za evropske integracije, Uprava carina, Uprava za imovinu i Javna ustanova Viša stručna škola „Policijska akademija”. Predstavnici civilnog sektora dolaze iz sljedećih nevladinih organizacija: SOCen – Sociološki centar Crne Gore, Institut Alternativa, Juventas i Građanska alijansa.

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Osnovni cilj realizacije svih aktivnosti u okviru ovog poglavlja jeste da se omogući slobodno kretanje ljudi, uz garantovanje njihove bezbjednosti. Ispunjavanje obaveza koje proističu iz poglavlja 24 doprinosi smanjenju stope prekograničnog kriminala, kao i trgovine ljudima, drogom i oružjem, čime će Crna Gora efikasno povećati bezbjednost svojih građana. Jedna od najvećih prijetnji današnjice kakav je terorizam zahtijeva da država osigura svoje granice; u tom smjeru se preduzimaju aktivnosti kako bi se reformama, bliskom saradnjom sa susjednim zemljama i budućim članstvom u Evropskoj uniji, omogućilo da se Crna Gora odlučnije izbori s tom prijetnjom. Ispunjavanjem završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, Crna Gora će stvoriti uslove da uspješno završi pregovore i konačno postane punopravna članica EU.