Podoblasti?

Poglavlje Porezi podijeljeno je na četiri potpoglavlja: indirektno oporezivanje, direktno oporezivanje, administrativna saradnja i uzajamna pomoć, operativni kapaciteti i kompjuterizacija.

Direktni porezi su porezi koji terete privrednu sposobnost obveznika pogađajući neposredno (direktno) njegovo bogatstvo ili prihode. U direktne poreze se svrstavaju porezi na prihode, odnosno dohodak, porezi na imovinu i porezi na upotrebu dobara.

Većinu odredbi vezanih uz ove vrste poreza države članice određuju same, poštujući četiri slobode iz Ugovora o Evropskoj zajednici (slobodu kretanja roba, usluga, osoba i kapitala).Pravna tekovina Evropske unije na polju direktnih poreza odnosi se uglavnom na poreze na dobit (koje plaćaju preduzeća). Cilj EU je sprečavanje štetne poreske konkurencije između država članica i podupiranje načela slobodnog kretanja kapitala. Nepostojanje ovih pravila u prošlosti je dovelo do davanja pretjeranih poreskih podsticaja u pojedinim državama članicama, s ciljem privlačenja stranih ulaganja, često na račun drugih država EU u kojima je ulaganje bilo ekonomski opravdanije. U svrhu uklanjanja štetnih poreskih mjera države članice se obavezuju

Kodeksom ponašanja pri oporezivanju poslovanja. Zajedničkim pravilima EU osigurava se usklađenost poreskih stopa za prekogranična plaćanja kamata, autorskih prava kao i za prekograničnu prodaju robe i usluga unutar preduzeća (takozvane transferne cijene).

Indirektni porezi su porezi koji se naplaćuju u vezi sa radnjama proizvodnje, potrošnje ili razmjene dobara.

Indirektni porezi odnose se na porez na dodatu vrijednosti (PDV) i akcize na duvanske proizvode, alkohol, energente i električnu energiju, koji neposredno utiču na slobodno kretanje robe i slobodu pružanja usluga. Stoga je potrebno usklađivanje na nivou EU, jer promjene i razlike u PDV-u ili akcizama za navedene proizvode mogu lako narušiti tržišnu konkurenciju.Porez na dodatu vrijednost (PDV) uveden je 1970. godine kao opšti porez na potrošnju, primjenjiv na sve faze proizvodnje i distribucije dobara i usluga. Minimalna stopa PDV-a u EU iznosi 15 % i važi za većinu roba i usluga. Razlike postoje među pojedinim državama članicama i kreću se od 15 % u Luksemburgu, Kipru (17%) i Malti (18%), preko stope od 19% u Njemačkoj, do najviših stopa od 25 % u Danskoj i 27 % u Mađarskoj.

Stope niže od prosjeka dopuštene su za proizvode i usluge koji nisu konkurentni proizvodima i uslugama iz drugih država članica, kao što su npr. ljekovi i sl. Porezi i pravna tekovina EU koji se odnose na akcize obuhvataju propise s ciljem usklađivanja za tri kategorije proizvoda: duvanski proizvodi, alkoholna pića i energenti. Navedeni propisi, između ostalog, određuju minimalne stope poreza za svaku vrstu proizvoda. Minimalne poreske stope za gorivo, prirodni plin, struju i ugalj su u interesu poštene konkurencije i predstavljaju sredstvo za podsticanje uštede energije kao i za korišćenje ekološki prihvatljivih goriva. Ipak, propisi na nivou EU dovoljno su fleksibilni da omoguće posebne nacionalne okolnosti. Države članice mogu odrediti posebne poreze i na druge kategorije proizvoda čija primjena ne smije stvarati prepreke slobodnom kretanju robe izvan teritorije te države.

Zakonodavstvo Unije u području administrativne saradnje i uzajamne pomoći između poreskih i carinskih tijela zemalja članica nudi rješenja u vezi razmjene informacija, kako bi se, s jedne strane, onemogućilo nezakonito i zakonito izbjegavanje plaćanja poreza, a s druge, omogućilo prikupljanje podataka o poreskim subjektima, kako automatizmom, tako i na zahtjev.

Operativni kapaciteti i kompjuterizacija su veoma značajni za povezivanje i razmjenu informacija na nivou poreskih vlasti Unije. S tim u vezi nacionalne kapacitete treba unapređivati u cilju dobijanja kompaktnog i funkcionalnog mehanizma koji će se profilisati kao pouzdan i kredibilan partner drugim evropskim poreskim sistemima u okviru EU.

Kada je otvoreno poglavlje?

Poglavlje 16 – Porezi zvanično je otvoreno 30. marta 2015. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Mjerila za zatvaranje?

U poglavlju 16 Evropska komisija je definisala tri završna mjerila:

1. Crna Gora usvaja zakone u područjima koja zahtijevaju daljnje usklađivanje. Trebalo bi, prije svega, ostvartiti značajan napredak u smjeru usklađivanja u području PDV-a, akciza i direktnih poreza. Dostavlja Komisiji detaljan plan za postizanje pune usklađenosti s pravnom tekovinom EU do datuma pristupanja.

2. Crna Gora ima odgovarajući administrativni kapacitet i potrebnu infrastrukturu u svojim centralnim i lokalnim poreskim ispostavama za sprovođenje i primjenu poreskog zakonodavstva i efikasnu naplatu poreza i kontrolu poreskih obveznika. Osim toga, Crna Gora osigurava da će Centralna kancelarija za vezu i Centralna kancelarija za saradnju u oblasti akciza, imati dovoljno zaposlenih i biti adekvatno operativne nakon pristupanja.

3. Crna Gora pokazuje dovoljan napredak u razvoju svih IT sistema poreske uprave uključujući i one koje se odnose na međusobno povezivanje, naročito onima za PDV (VIES), akcize (EMCS) i IT sisteme potrebne za poresku saradnju i razmjenu informacija u području direktnog oporezivanja.

Završna mjerila u poglavlju 16 – Porezi prevashodno su usmjerena ka usklađivanju nacionalnog s evropskim zakonodavstvom, kao i unapređenju kako administrativnih i infrastrukturnih, tako i infromacionih kapaciteta. Informatičko povezivanje je od ključnog značaja za ovo poglavlje u cilju nesmetanog i pravovremenog cirkulisanja informacija i neometane uzajamne saradnje poreskih vlasti.

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

U narednom periodu Crna Gora će biti posvećena ispunjavanju obaveza iz poglavlja 16, što podrazumijeva usvajanje zakona iz oblasti indirektnog i direktnog oporezivanja kao što su – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Takođe, neophodno je nastaviti sa sprovođenjem Akcionog plana koji se bavi pitanjima istaknutim u Analizi Poreske uprave pomoću instrumenata za dijagnostičku ocjenu (TADAT), kao i finalizovanje aktivnosti na potpisivanju Multilateralne konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija nadležni su za vođenje poreske politike, dok je za njenu implementaciju poreske zadužena Poreska uprava. Takođe, članovi Radne grupe pregovaračkog poglavlja 16 su i predstavnici Centralne banke, Uprave carina, kao i predstavnici civilnog sektora.

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Crna Gora će biti u obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo u oblasti razmjene poreskih informacija s nadležnim institucijama EU, što će doprinijeti efikasnijoj kontroli naplate i smanjenju izbjegavanja plaćanja i utaje poreza i dovesti do značajnog povećanja budžetskih prihoda i smanjenja nezaposlenosti.Crnogorski građani moći će da se zapošljavaju u drugim zemljama članicama EU, pri čemu će uživati iste poreske olakšice koje ima i matični radnik.

Jedna od prednosti je i činjenica da nakon pristupanja Crne Gore EU, crnogorski državljanin više neće biti u obavezi plaćanja PDV -a na polovni automobil uvezen iz neke od zemalja članica EU.

Kada su u pitanju crnogorske kompanije, prednosti poslovanja unutar EU u smislu oporezivanja odnosese na niže administrativne troškove za preduzetnike (ukidanje carinskih barijera); manje birokratije (eUprava, smanjenje administrativnih i statističkih formalnosti koje izvršavaju poslovni subjekti, posebno mala i srednja preduzeća); transparentno i bezbjedno poslovanje za preduzetnike u svim državama članicama (besplatna provjera validnosti PDV identifikacionih brojeva).