„Proces evropskih integracija može biti trajan, kvalitetan i legitiman samo ako uključuje sve društvene segmente, a ne ako se vodi iz uskih birokratskih perspektiva”, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović na konsultacijama sa NVO koje je danas organizovalo Ministarstvo evropskih poslova.
On je objasnio je da je jedan od ključnih izazova u pregovaračkom procesu neravnomjerna raspodjela kapaciteta unutar civilnog sektora, kao i da su najjače i najveće organizacije smještene u Podgorici, dok su organizacije u južnim i sjevernim regijama manje zastupljene. „Želimo da decentralizujemo ovaj proces i omogućimo veću participaciju organizacija iz svih djelova Crne Gore, jer samo na taj način proces evropskih integracija može biti legitiman i održiv“, naglasio je Zenović.
Konsultacije, organizovane s ciljem jačanja transparentnosti pregovaračkog procesa i snažnijeg učešća civilnog društva su okupile predstavnike Ministarstva evropskih poslova i NVO sektora, otvarajući prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja o modelima saradnje u procesu evropskih integracija.
Sa učesnicima su, pored glavnog pregovarača Predraga Zenovića, razgovarale i Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova i generalna direktorica Direktorata za informisanje javnosti o EU i procesu pristupanja EU, Gordana Despotović-Đekić.
Državna sekretarka Biljana Papović istakla je da je angažman civilnog sektora ključan za sprovođenje kvalitetnih i održivih reformi. Takođe je naglasila da konstruktivna kritika organizacija civilnog društva doprinosi unapređenju reformskih procesa. Posebno je izdvojila njihovo učešće u reformama pravosuđa, javne uprave i izbornog sistema.
„Crna Gora je od početka pregovora sa EU uključila predstavnike civilnog društva u različite radne grupe i savjete, čime je omogućeno da njihovi stavovi budu integrisani u ključne reforme. Radimo na unapređenju modela saradnje kako bismo osigurali participativnu demokratiju i dugoročnu održivost evropskih integracija“ , kazala je Papović.
Na današnjim konsultacijama, predstavnici civilnog sektora izrazili su snažno interesovanje za intenziviranje saradnje sa Ministarstvom evropskih poslova. Zaključili su da je za unapređenje saradnje neophodno poboljšati učestalost i kvalitet komunikacije, osigurati veću transparentnost pregovaračkog procesa i omogućiti javni pristup svim relevantnim dokumentima, rasporedima sastanaka i rokovima za konsultacije putem digitalnih platformi.
Takođe, istakli su važnost organizovanja većeg broja sastanaka i tematskih konsultacija. Naglasili su potrebu za većim učešćem civilnog sektora u pregovaračkom procesu, donošenju politika i kreiranju strateških dokumenata, kao i za osnivanjem savjeta za saradnju pri Ministarstvu evropskih poslova.
Tokom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja „Percepcija saradnje MEP-a i civilnog sektora u procesu EU integracija“, sprovedenog od 9. januara do 12. februara 2025. godine.
Upravo je i istraživanje pokazalo da je za bolje uključivanje civilnog sektora u proces EU integracija potrebno osigurati transparentnost i pristup informacijama kroz digitalne platforme, pravovremene informacije od institucija. Takođe, važno je aktivnije uključivanje civilnog sektora u donošenje odluka putem savjetodavnih tijela i redovnih konsultacija.
Rezultati istraživanja su ukazali na široko rasprostranjenu svijest o ulozi civilnog društva u oblikovanju i praćenju evropskih reformi, kao i da organizacije koje su sarađivale sa MEP-om najčešće su bile uključene kroz projekte vezane za EU integracije, radne grupe za pregovaračka poglavlja i konsultacije. Takođe, značajan broj njih učestvovao je u informisanju javnosti o EU procesima i organizaciji zajedničkih događaja.
Istraživanje je pokazalo da čak 94 posto ispitanih organizacija želi da sarađuje sa MEP-om, što ukazuje na veliki potencijal za jačanje veze između civilnog sektora i institucija. Takođe, smatraju da njihove organizacije najveći doprinos mogu pružiti u pogledu pregovaračkog poglavlja br. 19 – socijalna politika i zapošljavanje, koje je odabralo 31 od 83 učesnika istraživanja. Značajan broj predstavnika NVO sektora odabrao je i poglavlja br. 26 (obrazovanje i kultura), br. 23 (pravosuđe i temeljna prava) i24 (pravda, sloboda i bezbjednost).
Konsultacije su bile prilika za otvoreni dijalog i zajedničko definisanje najboljih modela saradnje u nastavku pregovaračkog procesa, uz isticanje važnosti aktivnog učešća civilnog društva u procesu pristupanja EU.
MINISTARSTVO EVROPSKIH POSLOVA