Nakon sedam godina stagnacije u procesu evropskih integracija, Crna Gora je ostvarila veliki uspjeh i 16. decembra, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, privremeno zatvorila tri pregovaračka poglavlja – Poglavlje 7 (Intelektualna svojina), Poglavlje 10 (Informatičko društvo i mediji) i Poglavlje 20 (Preduzetništvo i industrijska politika). Sa ukupno šest privremeno zatvorenih poglavlja, uključujući tri iz ranijeg perioda, Crna Gora opravdava status lidera u procesu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.
„Ovaj uspjeh je rezultat predanog rada svih nas koji vjerujemo u evropsku budućnost Crne Gore. Zatvaranjem tri poglavlja dokazujemo da smo posvećeni reformama i dostizanju evropskih standarda, ali i da imamo kapacitet da budemo dio evropske porodice. Takođe, ovo je i priznanje Brisela za uloženi trud, rad i rezultate“, kazala je za Eurokaz ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je istakla da postignuti napredak u pregovorima predstavlja jasnu potvrdu kredibiliteta i posvećenosti Crne Gore evropskom putu.
Napredak u oblasti intelektualne svojine
Šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 7 Nebojša Mugoša iskazao je zadovoljstvo zatvaranjem poglavlja, ocjenjujući da je postignut veliki uspjeh i da je Crna Gora dobila zasluženo priznanje za rezultate koje je ostvarila.
“Privremeno zatvaranje Poglavlja 7 potvrđuje značajan napredak u zakonodavnom usklađivanju i sprovođenju prava intelektualne svojine. Dva seta izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima usvojena ove godine, kojima su implementirani Marakeški sporazum i s njim povezana EU direktiva, zatim Direktiva o jedinstvenom digitalnom tržištu i tzv. “Satellite and cable” direktiva broj 2, kreirali su napredan pravni okvir za ostvarivanje prava iz ove oblasti”, kazao je Mugoša za Eurokaz.
Pojašnjava i da su brojni benefiti kako za pojedince tako i za privredu od zaštite prava intelektualne svojine, ali da i dalje ima prostora za jačanje svijesti i povećanje znanja o ovoj oblasti.
Prava intelektualne svojine su, pojašnjava Mugoša, privatna prava, a broj postupaka za njihovu registraciju i zaštitu od povrede primarno zavisi od zainteresovanosti nosilaca prava. Najviše postupaka za zaštitu prava industrijske svojine (žig, patent, dizajn) od povrede u Crnoj Gori odnosi se na zaštitu žigova, koje najčešće procesuiraju Tržišna inspekcija i Uprava carina.
“Prošle godine Tržišna inspekcija je izvršila preko 800 inspekcijskih kontrola u oblasti prava industrijske svojine, od kojih je u 108 kontrola utvrđeno postojanje povrede žigova. Kada su u pitanju autorsko i srodna prava, najveći broj postupaka, koji ide i do blizu 200 godišnje, vodi se pred Privrednim sudom Crne Gore. Kada je riječ o registraciji prava, prosječno se godišnje podnese oko 2,5 hiljada međunarodnih i oko 500 nacionalnih prijava za registraciju žigova, dok je broj prijava za registraciju patenata i industrijskog dizajna, naročito nacionalnih, znatno manji”, rekao je Mugoša.
On je dodao da će u narednom periodu Crna Gora biti posvećena implementaciji zakonodavnog okvira i jačanju administrativnih kapaciteta.
Digitalizacija i sigurnost u fokusu
Privremeno zatvaranje Poglavlja 10 označava značajan napredak u razvoju informatičkog društva i medija. Ružica Mišković, šefica radne grupe za ovo poglavlje, za Eurokaz kaže da građani Crne Gore već uživaju brojne prednosti napretka u oblastima elektronskih komunikacija, sajber bezbjednosti, digitalnih usluga i medijskog pluralizma.
„Razvijamo moderniji portal eUprave i unapređujemo sajber bezbjednost kroz formiranje Agencije za sajber bezbjednost. Takođe, značajne investicije u telekomunikacionu infrastrukturu omogućavaju građanima da uživaju u najsavremenijim servisima“, kazala je Mišković.
Ona je istakla je da građani već osjećaju benefite reformi kroz elektronske usluge poput eZdravlja i eObrazovanja.
“Medijska strategija, prva koja je donijeta u Crnoj Gori je, kroz svoje ciljeve i aktivnosti, definisala upravo pitanja kako suzbiti, odnosno eliminisati govor mržnje i dezinformacije i na koji način osnažiti kapacitete u cilju što adekvatnijeg djelovanja u medijskom prostoru”, pojasnila je Mišković i naglasila važnost edukacije građana o sigurnijem djelovanju u digitalnom prostoru.
Privremeno zatvaranje poglavlja nije kraj obavezama Crne Gore – Evropska komisija ne spava, a ne da ni nama da drijemamo. Iako je naša država usklađena sa propisima iz ove oblasti, postoji čitav set nove pravne tekovine EU na čijem usklađivanju treba dalje da radimo.
Podrška preduzetništvu i industriji
Crna Gora će, sprovođenjem politika iz Poglavlja 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, unaprijediti konkurentnost preduzeća, olakšati pristup evropskom tržištu i doprinijeti razvoju moderne, inovativne privrede, na principima održivog razvoja, ocijenila je šefica za to pregovaračko poglavlje, Maja Jokanović.
Ona je za Eurokaz kazala da će crnogorska preduzeća osjetiti brojne benefite kroz sprovođenje mjera i aktivnosti koje se preduzimaju u okviru realizacije preduzetničke i industrijske politike i koje su u najvećoj mjeri usmjerene na kontinuirano unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti privrede.
„U ovim oblastima se već u kontinuitetu sprovode brojne aktivnosti, što je i doprinijelo uspjehu da se poglavlje privremeno zatvori. Poseban akcenat stavljen na eliminaciju biznis barijera sa kojima se susrijeće poslovna zajednica kroz konkretne aktivnosti i međuresornu saradnju, a dodatno i na sprovodjenju aktivnosti na planu suzbijanja neformalne ekonomije, na kom planu je utvrđen cijeli set raznovrsnih mjera i aktivnosti. Takođe je važno napomenuti i donošenje novog Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza čija će adekvatna primjena spriječiti kašnjenja u plaćanjima i time omogućiti dodatni vid zaštite mikro, malim i srednjim preduzećima kojima dugi periodi naplate stvaraju probleme nelikvidnosti’’, kazala je Jokanović.
„Važno je naglasiti rezultate implementacije u ključnim oblastima poglavlja u podršci jačanju prerađivačkih kapaciteta i modernizaciji industrije, razvoju inovacione infrastrukture, podršci start up-ovima i malim i srednjim preduzećima, kao i u digitalnoj transformaciji i daljem razvoju industrije na principima održivog „zelenog“ poslovanja“, navela je Jokanović.
Sve aktivnosti koje se sprovode kroz ovo poglavlje, kako je poručila, doprinose stvaranju fer i konkurentnog poslovnog ambijenta, povećanju zaposlenosti i investicija, sa fokusom na podršku sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, koja su ključni stub svake privrede.
Osvrćući se na naredni period, ona je kazala da će biti potrebno dalje kontinuirano unapređenje poslovnog ambijenta u skladu sa načelima EU industrijske i preduzetničke politike, jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju uz dijalog privatnog i javnog sektora za zajedničku efikasnu implementaciju preduzetničke i industrijske politike, kao i sektorskih politika unutar ovog poglavlja.
Nastavak evropskog puta
Iako je zatvaranje tri poglavlja veliki uspjeh, ministarka Gorčević upozorava da ovaj rezultat predstavlja samo jedan od koraka na zahtjevnom evropskom putu.
„Privremeno zatvaranje znači da smo na pravom putu, ali reforme moraju biti dosljedno sprovedene kako bismo osigurali održiv napredak i ispunili sve standarde EU“, kazala je ona.
Ministarka je naglasila da se posvećenost reformama i implementaciji evropske pravne tekovine mora dodatno intenzivirati kako bi se osigurao uspješan završetak pregovaračkog procesa.
Crna Gora ima ambiciozan plan da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, čime bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, kao njena 28. članica.
Ministarka je istakla da će naredne godine biti ključne za sprovođenje reformi, naročito u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i administrativnih kapaciteta.
„Uvjereni smo da zajedničkim naporima i strateškim planiranjem možemo postići ovaj cilj i pridružiti se evropskoj porodici, u skladu sa vizijom naše budućnosti“, zaključila je Gorčević.
Autorka: Mirjana Ivanović, konsultantkinja na projektu EU4ME