Crnogorski privrednici prije ulaska u EU treba da se prilagode novim tržišnim uslovima, spreme na konkurenciju i ulože u istraživanje, razvoj i inovacije, jer jedino tako mogu biti konkurentni, saopštila je predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Tajana Kesić Šapić.
“Ako smatrate da do ulaska u EU ima još vremena i ako već niste počeli da se pripremate za novu tržišnu utakmicu, već je kasno. Preduzetnici će, sa jedne strane, morati da počnu dugoročno da razmišljaju ukoliko žele da povuku sredstva iz EU fondova, ali i Vlada mora da na vrijeme donese operativne programe i uspostavi strukturu kvalitetnog stručnog kadra”, rekla je Kesić Šapić za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Ona smatra i da veliku ulogu u tome imaju banke koje će pratiti preduzetnike u njihovim projektima.
“Kod EU fondova morate imati zaokruženu finansijsku konstrukciju, jer sredstva povlačite tek nakon sprovođenja i kontrole projekta. U cijelom tom procesu veliku ulogu mora odigrati i PKCG koja će pomagati preduzetnicima u svim segmentima”, navela je Kesić Šapić.
Ona je saopštila da su smjernice EU za razvoj malog i srednjeg preduzetništva su jasne i da je neophodno da ih svi sprovode.
“Biznis klimu stvarate sami, to nema veze sa EU. To zavisi od sposobnosti Vlade, preko jedinice lokalne samouprave, pa sve do onog zadnjeg činovnika koji radi na nekom šalteru”, kazala je Kesić Šapić.
Ona je dodala da preduzetnici u Hrvatskoj smatraju da se preduzetnička klima pogoršala u odnosu na period prije ulaska u EU. Tu se, kako je navela, prvenstveno misli na česte izmjene zakona i po nekoliko puta u jednoj godini, što preduzetnicima predstavlja najveći problem.
Kesić Šapić je saopštila da je ulaskom u EU hrvatskim preduzetnicima koji izvoze značajno olakšano poslovanje zbog ukidanja carina, poreza i otvorenih granica.
“Izvoz nam se iz godine u godinu povećava, tržište je sve veće, ali je i konkurencija jača. Jedino inovativan proizvod može biti izvozni i konkurentan, to je suština svega. Zato podstičemo inovativne proizvode. Ako imate proizvode koje svi imaju, ne možete zbog njegove cijene i poreza, biti konkurentni. Ako imate kvalitetan inovativan proizvod kojih nema puno u Evropi, onda ni cijena tog proizvoda nije bitna”, objasnila je Kesić Šapić.
Ona je podsjetila da je ulaskom Hrvatske u EU preduzetnicima otvoreno tržište od skoro 500 miliona potencijalnih potrošača, koje se temelji na slobodnom kretanju robe i usluga, ali i proizvodnih faktora.
Kesić Šapić je navela da su se mali i srednji preduzetnici suočili s nekoliko nivoa promjena koje su se desile, između ostalog, u oblasti poslovne regulative, investicionoj klimi, u pogledu podrške preduzetništvu i u disciplini u plaćanju.
“Ipak, ostvarivanje koristi od novih mogućnosti koje donosi EU neće se realizovati automatski. Da bi novi izvoznici ostvarili koristi od lakšeg pristupa tržištu EU, moraju da zadovolje odgovarajuće tehničke i norme s područja zaštite okoline”, kazala je Kesić Šapić.
Ona je navela da za poljoprivredne prehrambene proizvode postoje striktne norme koje je teško zadovoljiti.
“Striktne norme u pogledu emisija primjenjuju se i na kompanije za drumski i teretni prevoz. Iako je teško generalizovati, može se reći da u mnogim podsektorima postoje kompanije koje trenutno ne zadovoljavaju specifične norme, a dobijnje relevantnih licenci je najvažniji prag koji posebno mikro preduzeća i zanati ne mogu postići bez pomoći”, saopštila je Kesić Šapić.
Ona je saopštila da Hrvatska gospodarska komora ima dobru dugogodišnju saradnju sa PKCG na mnogim područjima, kao što je prenos najbolje prakse i edukacijie, u oblasti jadransko-jonske inicijative, posebno na razvoju ženskog poduzetništva, kao i u Regionalnom centru za razvoj preduzetničkog obrazovanja za zemlje jugoistočne Evrope (SEECEL).
“Prostora za dalju saradnju ima, ne samo na relaciji dvije komore, već i među preduzetnicima. Kao regija imamo jako dobre šanse samo ako budemo to znali da iskoristimo”, kazala je Kesić Šapić.
Ona je podsjetila da sve jake ekonomske zemlje imaju jake komore koje stoje iza svoje privrede. Uloga komora u tranzicionom periodu je, prema njenim riječima, još važnija, jer su one tu da pomognu u obezbjeđivanju tržišta, internacionalizaciji, umrežavanju, zastupanju interesa članica prilikom donošenja zakona i edukaciji.
Izvor: MINA business