Javne nabavke su element od vitalnog značaja za savremenu ekonomiju, kazao je državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović na javnoj debati o 5. pregovaračkom poglavlju – Javne nabavke koja je održana danas u Podgorici.
Debata je održana u organizaciji Kancelarije glavnog pregovarača, Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori i Britanskog savjeta.
„Javne nabavke u EU predstavljaju značajno tržište. Prema procjenama Evropske Komisije, ukupna vrijednost javnih nabavki iznosi oko 15% bruto društvenog proizvoda Unije, dok u Crnoj Gori prema posljednjim proračunima javnih nabavki u bruto društvenom proizvodu iznosi 8,30% bruto društvenog proizvoda“, rekao je ambasador Pejović.
On je istakao da će preuzimanje evropske prakse u ovoj oblasti doprinijeti većoj transparentnosti, odnosno većem nadzoru nad postupcima javne uprave, kao i jednakom tretmanu za sve učesnike. U tom smislu je naglasio da će jačanje konkurencije i smanjenje zloupotreba na tržištu javnih nabavki pozitivno uticati na bolju alokaciju resursa, veće uštede, te samim tim i veći standard i ekonomski rast.
Glavni pregovarač je podsjetio da je Crna Gora pregovore u 5. poglavlju otvorila decembra 2013. i da je EU tom prilikom predstavila tri završna mjerila koja je neophodno ispuniti za privremeno zatvaranje pregovora u ovom poglavlju. Istakao je da se mjerila se odnose na usklađivanje zakonodavnog okvira sistema javnih nabavki sa pravnom tekovinom EU, jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta, i uspostavljanje dobrog bilansa rezultata koji počiva na principima transparentnosti, jednakog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije.
Britanski ambasador u Podgorici Ijan Robert Viting je istakao da je EU u januaru 2014. usvojila novi paket pravilnika u nekim oblastima javnih nabavki. U tom kontekstu je naglasio da Velika Britanija i druge zemlje članice nastavljaju da ulažu napore u reforme procesa javnih nabavki, pokušavajući da ga učine bržim, jeftinijim i efikasnijim i za snabdjevače i za nabavljače.
„Što je proces javnih nabavki brži i efikasniji to je ekonomska korist za crnogorsku privredu veća“, poručio je ambasador Viting. On je dodao da prisustvo transparentnosti u procesu javnih nabavki znači da se novac crnogorskih poreskih obveznika troši na najbolji mogući način, što direktno koristi građanima i samoj državi.
Šef Sektora za kooperaciju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Andre Lis je istakao da transparentne i kvalitetno regulisane javne nabavke imaju direktan pozitivan uticaj na poslovni ambijent. Ukazao je da su unaprijeđeno upravljanje, pojednostavljene e- procedure i upotreba e-alata u javnim nabavkama važni u borbi protiv prevara i korupcije.
„Politike EU koje se odnose na javne nabavke osiguravaju konkurentnost i transparentnost čime smanjuju prostor za diskriminatorni ili preferencijalni postupak, istovremeno ohrabrujući naručioce da na najbolji način koriste javne resurse“, istakao je Lis.
On je ukazao da posljednji izvještaj EK ocjenjuje da je Crna Gora dostigla umjeren nivo spremnosti na području javnih nabavki. Istakao je da je ostvaren dobar napredak usvajanjem zakonskih izmjena 2014, ali da je potrebno još posla na sprečavanju korupcije koja se dešava tokom ciklusa nabavki kao i na snaženju kapaciteta za sprovođenje na svim nivoima, uključujući i elektronske nabavke.
Direktor Uprave za javne nabavke i šef Radne grupe za 5. poglavlje Mersad Mujević je podsjetio da crnogorski sistem javnih nabavki sljedeće godine obilježava 15 godina postojanja. Istakao je da je donošenjem Izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama napravljen napredak u ovoj oblasti i informisao da je u 2017. planirano donošenje novog Zakona o javnim nabavkama. Takođe je prenio da se u ovoj oblasti očekuje usvajanje nove Strategije razvoja sistema javnih nabavki za period 2016-2020, što će značajno uticati na poboljšanje i unapređenje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori.
Kada je riječ o novim direktivama Evropske unije iz 2014, Mujević je podsjetio da države članice EU imaju rok da usklade zakonodavstvo do aprila 2016, izuzev direktiva u vezi e-nabavki gdje je rok septembar 2018.
