Crnoj Gori će, kada postane članica Evropske unije, biti na raspolaganju 200 miliona eura godišnje iz tri fonda u okviru pregovaračkog poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.
Šef Radne grupe za to poglavlje, Ivana Petričević, kazala je da ne postoji mogućnost da ovi fondovi nadomjeste nacionalni budžet.
„Za svaki projekat koji bude finansiran iz ovih fondova mora se osigurati nacionalno kofinansiranje. Evropski strukturni investicioni fondovi zahtijevaju sedmogodišnje programiranje“, rekla je Petričević u PR Centru na javnoj debati o poglavlju 22.
Prema njenim riječima, Crna Gora će, u okviru pregovaračkog poglavlja 22, morati da usaglasi zakonodavstvo sa evropskim u oblasti javnih nabavki, državne pomoći, budžetskog planiranja i zaštite životne sredine.
Ona je rekla da ne postoji zahtjev Evropske komisije da Crna Gora mora imati specifičan zakon kada je u pitanju to poglavlje, pojašnjavajući da se zakonodavstvo odnosi na okvirne i propise za sprovođenje.
„Zakonodavni okvir u ovom poglavlju zavisi od toga na koji ćemo način usaglasiti naše zakondavstvo u oblasti javnih nabavki, državne pomoći, budžetskog planiranja, zašite životne sredine, koncesije javno-privatnog partnerstva, jednakosti polova, antidiskriminacije i saobraćaja. Kad budemo u potpunosti usaglasili ove stavke, moći ćemo da razgovaramo o zatvaranju Poglavlja 22“, kazala je Petričević.
Ona je rekla da je zahtjev EK, kad je riječ o fondovima iz poglavlja 22, da država mora precizirati uprvaljačko tijelo, određenu instituciju ili dio institucije koje će funkcionisati kao ključno tijelo koje će biti zaduženo za programiranje, ali i za implementaciju.
„Dakle, EK nam ne govori da to mora biti samostalna ustanova, ali traži da u procesu pregovora prepoznamo institucionalno gdje će se sprovoditi najveći broj aktivnosti koje se odnose na strukturne i investicione fondove“, navela je Petričević.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović, ocijenio je da je Poglavlje 22 bitno jer u njemu „leži“ novac koji je na raspolaganju svakoj državi članici.
„Zapravo u svim poglavljima gdje se nalaze finansijska sredstva, svakoj zemlji koja je kandidat predstoji jedan duži proces pregovaranja. Zbog toga smo prethodne tri godine utrošili na skrining, na pripreme i na ispunjenje početnog mjerila, kako bismo u narednim mjesecima bili u mogućnosti da završimo posao i da pripremimo poglavlje za otvaranje“, naveo je Pejović.
On je kazao da se u poglavlju 22 pregovara crnogorska spremnost da pristupi fondovima EU, navodeći da se tu radi o tri fonda.
Kako je precizirao, prvi fond je za evropski razvoj, koji se koristi kako bi se prevazišle regionalne razlike.
„Ovaj fond podrazumjeva da se kroz njega podrže investicije, mala i srednja preduzeća, uglavnom usmjerena na otvaranje novih radnih mjesta, kroz strukturne investicije za usluge koje se pružaju građanima u oblasti energetike, saobraćaja i životne sredine kao i obrazovanje i informatičko tehničke usluge“, objasnio je Pejović.
On je dodao da je drugi fond koji se tiče ovog poglavlja evropski socijalni fond koji služi za povećanje zaposlenosti u državama članicama i kao vrsta finansijske potpore za pronalaženje mogućnosti da se smanji nezaposlenost.
„Konkretne koristi od ovog fonda će imati institucije kao što je Zavod za zapošljavanje, sindikati, Unija poslodavaca, nevladine organizacije, univerzitetske jedinice i naučno istraživačke institucije“, naveo je Pejović.
On je rekao da je treći fond kohezivni, koji služi za smanjivanje razlika i bolje infrastrukturno povezivanje, a koji se, kako je objasnio, može koristiti za životnu sredinu, energetiku i klimatske promjene.
Ambasador Velike Britranije u Crnoj Gori, Ian Whitting, objasnio je da su fondovi namijenjeni podršci procesu konvergencije, odnosno podsticanja rasta u državama koje su ispod prosjeka razvoja EU.
„Sam proces se ne odnosi samo na pojedine zemlje, već i na njihove regione. To znači uspješno plasiranje ovih sredstava jača ekonomsku, društvenu, teritorijalnu koheziju same zemlje, regiona, u u konačnoj iteraciji, EU“, kazao je Whitting.
Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Andre Lys, kazao je da će Crna Gora, nakon što postane članica Unije, dobiti značajan novac iz fondova da smanji razlike u regionima.
„Pravilno upravljanje tim sredstvima, biće od suštinskog značaja. To zahtijeva adekvatno zakonodavstvo u oblasti državne pomoći, javnih nabavki, zaštite životne sredine i transporta, kao i funkcionisanje struktura sa adekvatnim ljudskim i finansijskim resursima“, objasnio je Lys.
Izvor: Mina-business