Jasna orijentacija naše spoljne politike je da njeguje i unapređuje odnose sa susjedima. Smatram da su dobrosusjedski odnosi esencijalni element procesa stabilizacije i pridruživanja Zapadnog Balkana. Istovremeno, raditi na planu regionalne saradnje nikada nije završen posao. Izazovi našeg regiona su i dalje kompleksni. Zato, iako postoji veliki broj regionalnih inicijativa u kojima zemlje regiona sarađuju, ali cijenimo da treba ohrabrivati njihovo stalno unapređivanje kako bi izazovi koji su pred nama bili lakše savladavani, a ostvarivanje članstva u EU ubrzalo.
Treba se fokusirati na pitanja od zajedničkog interesa kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, unapređenje infrastrukturne povezanosti regiona i trgovinske saradnje između država, kroz projektno orjentisanu saradnju koja će voditi eliminisanju biznis barijera, ali i približiti naše građane. Takav pristup bi dao i viši stepen legitimiteta zahtjevima naših država kada je u pitanju EU i njihova podrška procesima integracije, jer zasigurno u vrhu strateških prioriteta svake od zemalja jeste članstvo u EU. Taj cilj nas dodatno povezuje i obavezuje na saradnju, koju ostvarenje cilja može samo učvrstiti i učiniti produktivnijom, po uzoru na već oprobane modele, poput Višegradske grupe. Veoma me raduje da su naše ideje i dosadašnja saradnja na različitim poljima prepoznate kao konstruktivne u regionu i EU i da nam se kroz integracione procese otvaraju nove mogućnosti jačanja međusobnih odnosa. Znanja i najbolje prakse u oblasti evropske i evroatlantske integracije država članica bili su izuzetno vrijedni i podsticajni za naš napredak u tim procesima, pa stoga ulažemo napore da, kao lider u ovim procesima, prenesemo svoja iskustava državama iz okruženja. To je još jedna važna dimenzija saradnje sa najbližim okruženjem.
2. Vi ste lično pokrenuli inicijativu o formiranju “Zapadnobalkanske šestorke”, za šta ste dobili i podršku Brisela. Dokle se stiglo sa tom inicijativom i koja su očekivanja od nje?
Prije svega, treba imati na umu da je inicijativa o formiranju “Zapadnobalkanske šestorke“ krajnje praktična ideja koja predstavlja pokušaj da se dođe do boljeg mehanizma koordinacije država regiona kada je u pitanju međusobna saradnja. Vjerujem da je to nastojanje prepoznato od strane međunarodne zajednice, zbog čega je ova inicijativa naišla na podršku Brisela. Zemlje ovog regiona imaju brojne zajedničke ciljeve i interese koje će lakše ostvarivati ukoliko budu blisko sarađivale i zajednički radile na prevazilaženju izazova u procesu izgradnje stabilnih demokratskih društava utemeljenih na evropskim vrijednostima, kakvim svi težimo. Evropska komisija je i u Izvještaju o napretku pohvalila incijativu Zapadnobalkanska šestorka, a od nastanka ove ideje upoznati sa njenim razvojem i dinamikom, kako Komisija, tako i Komesar za proširenje.
Međutim, za nas je uvijek važnija bila suština od forme. Potrebno je prepoznati potrebu i pronaći najbolju moguću formulu, prihvatljivu svima. Dakle, kako na primjer najbolje iskoristiti namjeru da se kroz ojačane IPA oblike unaprijedi infrastruktura u regionu, što je jedna od poruka nedavne Solunske konferencije iskazana u namjeri da se koristi čak do milijardu eura za infrastrukturu u šest zemalja korisnica IPA fondova na zapadnom Balkanu u programskom periodu 2014-2020, u cilju generisanja investicija vrijednih 10 milijardi. Ovo u potpunosti korespondira sa našim konceptom da svojom projektnom orjentacijom države regiona treba da doprinesu dugoročnom ekonomskom razvoju koja se ogleda u realizaciji strategije SEE 2020. Iz tog razloga, vjerujem da je najbolji okvir koji možemo koristiti proces Stabilizacije i asocijacije koji je kormilo priključenja našeg regiona EU.
3. Crna Gora otvorila je proces pregovora sa Briselom u nekoliko poglavlja. Kako ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom i kakva su očekivanja Vlade u 2014. godini na tom polju?
29. juna smo obilježili drugu godišnjicu otvaranja pristupnih pregovora. Rezultati koje smo postigli zaista jesu razlog za zadovoljstvo, ali i podstrek da istom dinamikom nastavimo dalje. Veoma smo uspješno zaokružili prvi dvogodišnji period, otvaranjem ukupno dvanaest poglavlja uključujući i najzahtjevnija 23 i 24. Od dvanaest otvorenih, privremeno smo zatvorili dva i to 25. Nauka i istraživanje i 26. Kultura i obrazovanje. Ovakav rezultat potvrđuje da je u prethodnom periodu uloženo mnogo truda, ali i obavezuje da istom dinamikom nastavimo dalje.
Od zvaničnog početka pregovora, 29. juna 2012. do sada, naporno smo radili i zahvaljujući tom radu krupnim koracima prelazimo etape našeg evropskog puta. Započeli smo proces sveobuhvatnih društvenih, političkih i ekonomskih reformi i u mjesecima i godinama pred nama planiramo da te procese dovedemo do kraja, sa ciljem da našim građanima obezbijedimo bolji kvalitet života kroz nove prilike i šanse da ličnim angažmanom i sami doprinesu ostvarenju tog cilja. Proces evropske integracije je proces svih nas i to je okvir u kojem će Vlada Crne Gore nastaviti da dalje razvija evropsku viziju.
Do kraja 2014. godine nas čeka nas još dosta posla i veoma je važno da budemo fokusirani na kvalitet realizovanih aktivnosti, dubokosežno ispunjavanje svih obaveza u otvorenim poglavljima i temeljnu pripremu za otvaranje novih, svjesni da dinamika procesa pristupanja zavisi upravo od rezultata koje postižemo.
Nastavljamo sa sprovođenjem usvojenih akcionih planova i strategija, a planiramo zadržati i tempo otvaranja pregovaračkih poglavlja. U tom pravcu, očekuje nas nastavak rada na ispunjavanju uslova za otvaranje novih, posebno onih za koja nijesmo dobili mjerila za otvaranje, odnosno tamo gdje je Crna Gora već postigla visok nivo usklađenosti s pravnom tekovinom EU. A u periodu ispred nas nastojaćemo da kroz različite aktivnosti intenziviramo komunikaciju prema svim ciljnim javnostima kako bismo dodatno približili evropske standarde i vrijednosti našim građanima. #
4. Očekivanja javnosti su bila da će na samitu u Velsu Crna Gora ipak dobiti poziv, kako tumačiite najnoviji razvoj događja?
Bez obzira na različite nivoe očekivanja i interpretacije u javnosti, odluka ministara članica NATO objektivno gledano, veoma je važna kao satisfakcija za ogromne napore koje je Crna Gora učinila na planu realizacije obaveza iz četiri prioritetne politike u oblasti NATO integracija i u ovim geopolitičkim okolnostima veliki uspjeh naše spoljne politike. Radi se o kontinuitetu progresa, koji se ubrzava i primiče svom finalu. Odlukom ministara vanjskih poslova stvaraju se uslovi da Crna Gora bude članica na narednom samitu, nakon Velsa, što i jeste bio naš osnovni cilj. Posljednje poruke su novi podsticaj da idemo dalje, jer smo u „posljednjoj milji“ kako je nedavno saopštio i generalni sekretar Rasmusen. Tu posljednju milju preći ćemo zajedno, i uvjeren sam da na poziv za članstvo doći 2015 godine nakon sprovođenja preostale nove faze intenziviranih i fokusiranih razgovora. Potrebno je potvrditi održivost sprovedenih reformi i shvatiti da, kao i u slučaju priključenja EU, svaki novi proces proširenja postaje kompleksniji i zahtjevniji. #