Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ocijenila je da ne očekuje da će Zagreb kočiti pregovore Podgorice s Evropskom unijom (EU) zbog toga što je crnogorski parlament usvojio nedavno Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, te poručila da Crnoj Gori ne pomaže to što se bavi temama iz prošlosti.
Ona je u intervjuu “Vijestima”, rađenom elektronskom poštom, rekla da Hrvatska neće blokirati Podgoricu ne samo jer je hrvatski Sabor 2011. godine usvojio “Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti” kojom se ta država obavezala da neće kočiti pristupanje država kandidata sa zapadnog Balkana zbog bilateralnih pitanja, “već zato što ne postoje razlozi za takvo postupanje”.
Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, Crnoj Gori je za poglavlja 23 i 24 ispostavljeno šest završnih mjerila, koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal. Iako je uvijek nezahvalno govoriti o rokovima, jer na realizaciju aktivnosti utiče veliki broj faktora, a često i oni eksterne prirode, koji su van naše zone uticaja, kao što su globalna kretanja i izazovi – strateško opredjeljenje je da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Ovo znači da do 2026, dakle za najkasnije dvije i po godine, moramo ispuniti obaveze u svim pregovaračkim poglavljima, uključujući i poglavlja 23 i 24, koja se zatvaraju na samom kraju pregovaračkog procesa. Jačanje sistema vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala će biti naš apsolutni prioritet do samog kraja pristupnih pregovora, imajući u vidu osjetljivost ovih pitanja i dalekosežnost njihovog značaja za ukupni demokratski razvoj Crne Gore. Svjesni te činjenice, već smo preduzeli prve korake i obavili konsultacije sa šeficama pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24, a unutar pregovaračkih radnih grupa će se ubrzo početi s izradom akcionih planova za adresiranje završnih mjerila.
Glavni pregovarač Predrag Zenović ocijenio je nedavno da Crna Gora može do kraja godine zatvoriti tri poglavlja – 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika). Šta je još neophodno uraditi da bi se zatvorila ta poglavlja, i kad se može očekivati zatvaranje preostalih? Koja poglavlja, nakon navedenih, mogu među prvima biti spremna za zatvaranje i kad?
Prema novoj metodologiji, po kojoj Crna Gora pregovara od 2020. godine, propisano je da ne možemo zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje dok ne dobijemo pozitivan IBAR za poglavlja 23 i 24. U prethodnom periodu, uporedo sa radom na ispunjenju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, radilo se i na ostalim pregovaračkim poglavljima. Tako da sada imamo nekoliko poglavlja kod kojih je postignuta interna spremnost za zatvaranje. Upravo tri poglavlja koje je glavni pregovarač pomenuo, uz minimalne intervencije mogu biti odmah zatvorena. Ali smo odlučili da se ne zadovoljimo tom brojkom i da preduzmemo sve što je u našoj moći da identifikujemo sva poglavlja koja su blizu interne spremnosti za zatvaranje i uradimo sve što je do nas da ih do naredne Međuvladine konferencije pripremimo za zatvaranje.
Koliko će poglavlja biti zatvoreno na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji zavisi od nekoliko faktora. Prije svega, od datuma održavanja konferencije – što kasnije bude zakazana, to ćemo više posla moći da završimo, a svakako treba uzeti u obzir nadolazeće smjene u briselskoj administraciji. Jednako važan faktor je saradnja Skupštine i Vlade zahvaljujući kojoj imamo prohodnost zakonodavnih inicijativa važnih sa usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, kao u slučaju efikasnog donošenja IBAR zakona. Naposlijetku, od presudne važnosti je spremnost evropskih partnera da procesuiraju korake koje ćemo preduzeti narednih mjeseci, ali ne sumnjam da će institucije EU ostati blagonaklone politici proširenja.
Vaša partija tvrdi da posjeta predsjednika Savjeta EU Šarla Mišela Crnoj Gori nije odgođena zato što je parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, već zbog “dešavanja u parlamentu u režiji DPS-a”, čiji su poslanici u ponedjeljak (1. jula) blokirali govornicu u Skupštini, ne dozvoljavajući održavanje premijerskog sata. Ako zanemarimo činjenicu da je posjeta odgođena prije poteza DPS-a, zašto je onda iz nacrta teksta deklaracije Evropskog savjeta uklonjena rečenica da to tijelo “pozdravlja najnoviju Međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom i ističe napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja”? Da li ste obaviješteni na čiji zahtjev je taj dio obrisan iz nacrta?
Klub poslanika PES-a, u saopštenju od 3. jula, nije saopštio da su dešavanja u parlamentu u režiji DPS-a razlog nedolaska predsjednika Evropskog savjeta. PES ne može govoriti u ime gospodina Mišela, niti možemo licitirati razlozima odgađanja njegove posjete. Vaš medij je, nažalost, jednu rečenicu iz našeg saopštenja tendenciozno izvukao iz konteksta. Ukoliko opet pročitate navedeno saopštenje, prepoznaćete optužbe našeg kluba poslanika na račun Dritana Abazovića i DPS-a, koji su danima uoči i nakon dobijanja IBAR-a stvarali političke tenzije u crnogorskom parlamentu, sa ciljem da obezvrijede rezultate koje su postigli 44. Vlada i parlamentarna većina. Pošto gospodin Mišel nije naveo eksplicitne razloge odgađanja svoje posjete, već je spomenuo “politička dešavanja”, mi smo saopštili legitiman stav: da nas taj argument ne čudi, uzme li se u obzir nekonstruktivno ponašanje opozicije u parlamentu.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, sadržaj dokumenta poznatog kao “Zaključci Evropskog savjeta” posljedica je dogovora svih učesnika, od prvog nacrta do revizija, u kojem učestvuju stalni predstavnici zemalja članica (kroz COREPER2) i ministri evropskih poslova (kroz GAC), ali poseban uticaj imaju članovi Evropskog savjeta, a to su premijeri, ili rjeđe predsjednici država članica sa pravom veta. Neprimjereno je da sa pozicije ministarke evropskih poslova ulazim u interpretacije eventualnog lobiranja da se rečenica o crnogorskom uspjehu izbriše, jer razlozi mogu varirati od tehničkih do političkih.
Ako odgađanje Mišelove posjete i uklanjanje dijela teksta o Crnoj Gori ne doživljavate kao packe iz EU, na koji način onda gledate na to?
Kao na legitimnu odluku predsjednika Evropskog savjeta. Crna Gora, kao zemlja kandidat, ne doživljava Evropsku uniju kao instancu koja bilo kome dijeli, kako vi to pežorativno kažete, “packe”. Odnos zvaničnog Brisela, Evropske komisije, Evropskog savjeta i ostalih institucija EU, prema Crnoj Gori, oduvijek je bio i ostao ispunjen poštovanjem i najboljim namjerama. Da li kao “packu” treba tumačiti 75 miliona eura koje je EU nedavno opredijelila za pet crnogorskih infrastrukturnih projekata? Želim da vas uvjerim da će 44. Vlada blagovremeno ukloniti svaku prepreku koja se može naći na našem evropskom putu. Zatvaranje poglavlja koje će, sigurna sam, uslijediti do kraja ove godine, na sljedećoj međuvladinoj konferenciji, biće jedini relevantan sud o ovoj temi.
Da li je tačno da je Hrvatska, tokom Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora dobila IBAR, četiri puta upozorila predstavnike crnogorske vlasti da se ne usvaja pomenuta rezolucija?
Nije tačno, tvrdnja koju navodite je dezinformacija.
Očekujete li da Hrvatska, zbog rezolucije, blokira Crnu Goru u pregovorima s EU? Ako očekujete – zašto, ako ne očekujete – zašto ne?
Republika Hrvatska je od početka procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji bila iskren i pouzdan partner i prijatelj. Stoga ne očekujem da će Hrvatska blokirati naš evropski put, ne samo zato što je Hrvatski sabor 2011. godine usvojio “Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti” kojom se hrvatska država obavezala da neće blokirati pristupanje država kandidata sa Zapadnog Balkana, zbog bilateralnih pitanja, već zato što ne postoje razlozi za takvo postupanje. Republika Hrvatska je zemlja koja je zauzela nedvosmislen i visokomoralan stav prema događajima u Jasenovcu, te stoga usvojena rezolucija nema i ne može imati nikakve veze sa savremenom Hrvatskom i hrvatskim narodom. Crna Gora će svoje iskrene dobrosusjedske namjere u odnosu na Hrvatsku pokazati u mjesecima pred nama. Vjerujem da i reciprocitet sa hrvatske strane neće izostati, i da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti da rješavaju otvorena pitanja od zajedničkih interesa u duhu prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa.
Dijelite li mišljenje premijera Milojka Spajića, izrečeno u intervjuu “Politiku” uoči izglasavanja rezolucije, da njeno usvajanje šteti Crnoj Gori?
Dijelim mišljenje premijera Spajića da Crnoj Gori ne pomaže da se bavi prošlošću, već da je budućnost naša tačka okupljanja. Ali politika nije idealna profesija i jako često vam nameće teme kojima ne želite da se bavite. Kada vam politički kontekst nametne određenu temu, jedini ispravan način da se sa njom izborite je da budete dosljedni. Zato smo uvjereni da je naš odnos prema rezolucijama o Srebrenici i Jasenovcu bio pošten i principijelan.
Kako tumačite poruku predsjednika Milatovića, da su lideri partija parlamentarne većine nedolaskom na sastanak kod njega, na temu evropskih integracija, pokazali “odnos prema evropskoj perspektivi Crne Gore”?
Odnos prema evropskoj perspektivi demonstrira se vrijednim radom, svakodnevnom međuinstitucionalnom koordinacijom, posvećenošću tehničkim pitanjima, ali i komuniciranju kroz političko-diplomatske kanale, a svakako ne prisustvom proizvoljnim formatima sastanaka. Očekujem da svi kojima nadležnosti predviđaju da se bave suštinom evropskih integracija budu u potpunosti podređeni tom cilju, a da se svi ostali barem suzdrže od relativizacije uspjeha države Crne Gore. Ipak, nadam se da je susret dijela opozicije u organizaciji gospodina Milatovića bio polodonosan i da će ishodovati njihovom konstruktivnošću u daljem procesu pristupanja.
Kad će biti usvojena reformska agenda kojom će Crna Gora konkurisati za novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan, odnosno za novi finansijski paket EU za države regiona, i koji su ključni projekti za koje će država tražiti finansiranje?
Vlada je na sjednici 20. juna usvojila Informaciju o procesu pripreme Reformske agende, s Predlogom osnovnih reformskih mjera i koraka. Radni tim upravo finalizuje narativni dio dokumenta shodno obrascu koji je definisala Evropska komisija. Nakon usaglašavanja dokumenta s nadležnim službama Evropske komisije, biće dostavljen Vladi na razmatranje i usvajanje. Očekujem da će cijeli proces biti završen do septembra, kada je Evropska komisija i najavila uplatu prve tranše sredstava. Paralelno sa aktivnostima na sačinjavanju Reformske agende Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa resornim ministarstvima je sprovelo proces mapiranja infrastrukturnih projekata u okviru prioritetnih sektora za finansiranje, odnosno energetike, saobraćaja, razvoja ljudskog kapitala i digitalne infrastrukture. Nakon konsultacija sa Evropskom komisijom, lista projekata sadrži 9 prioritetnih projekata iz oblasti energetike, 3 iz oblasti digitalne infrastrukture, 3 iz oblasti saobraćaja i 44 iz oblasti razvoja ljudskog kapitala, odnosno razvoja infrastrukture na svim nivoima obrazovanja. Lista projekata je i dalje indikativna, a u narednim koracima radiće se na detaljnoj pripremi pojekata i njihovom postupnom kandidovanju za finansiranje, uvažavajuću dinamiku dodjele sredstava EU.
Šta očekujete od predsjedavanja Mađarske Unijom, imajući u vidu da ta država zagovara mnoge anti-EU politike? Da li Vas to brine?
Tokom moje posjete Mađarskoj u aprilu ove godine i sastanaka sa najvišim zvaničnicima, uključujući i ministra vanjskih poslova Petera Sijarta, dobila sam jako optimistične poruke kada je proširenje EU na Zapadni Balkan u pitanju. Najavljena je posebna podrška i fokus na države kandidate sa Zapadnog Balkana u toku mađarskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Iste poruke su ponovljene i prilikom nedavne posjete ministra evropskih poslova Mađarske, Janoša Boke Crnoj Gori, kao i da će velika pažnja u toku predsjedavanja biti posvećena Zapadnom Balkanu, a posebno Crnoj Gori kao najnaprednijem kandidatu. Najavljen je veliki broj jako značajnih događaja koji će se održati u Crnoj Gori u narednih šest mjeseci, ali i održavanje Međuvladine konferencije na kojoj bi Crna Gora počela sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Mađarska je država članica EU, a nama je od ključnog značaja podrška svake države članice. Ono što mi, u ovoj fazi pregovora i nakon zamaha koji smo dobili pozitivnim IBAR-om, ne smijemo da propustimo, je naklonjenost Mađarske politici proširenja i šansa da do kraja godine napravimo značajne korake na našem evropskom putu.
VIJESTI
