Isplata prve tranše novčane podrške iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koja iznosi oko 27 miliona eura, očekuje se u narednim nedjeljama, saopštila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, gostujući u emisiji „Link“.
„Usvajanje sporazuma u Skupštini, koji je vezan za potpisivanje sporazuma za Plan rasta između Evropske komisije i Vlade Crne Gore, predstavlja prvi preduslov, nakon kojeg slijedi potpisivanje ugovora o zajmu, koji će potpisati Centralna banka Crne Gore zajedno sa Evropskom komisijom. Tek nakon potpisivanja tog ugovora, koji očekujemo u narednih 10-ak dana, možemo dobiti prvu tranšu“, kazala je Gorčević.
Gorčević je pojasnila da će od 27 miliona eura, 14 miliona biti izdvojeno za izgradnju infrastrukturnih projekata u okviru Ministarstva energetike, dok će ostatak biti uplaćen kao direktna budžetska podrška, koja će biti iskorišćena za sprovođenje preostalih reformi do kraja 2027. godine.
„Ulaganje u infrastrukturu i tri projekta iz Ministarstva energetike biće prvi pokazatelj spremnosti ove Vlade da ulaže u infrastrukturu, a s druge strane, i u reforme“, rekla je ministarka.
U okviru Plan rasta, za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura i isplata tranši zavisi od sprovođenja reformi iz Reformske agende, ponovila je Gorčević. Istakla je da će Ministarstvo koordinirati proces unutar Vlade i obavještavati EK o napretku, naglašavajući da Crna Gora ima najambiciozniju reformsku agendu.
„Reforme na koje smo se obavezali približiće nas članstvu u EU, a tranša će biti isplaćena na osnovu postignutih rezultata,“ poručila je Gorčević.
Kada je riječ o zahtjevu Evropske komisije da Crna Gora sa liste sezonskog i bezviznog režima ukloni dvije zemlje, ministarka je kazala da će Crna Gora ispuniti tu obavezu kasnije u odnosu na zadati rok.
“U ovom trenutku, vodili smo se ekonomskim kriterijumima i obavezama prema građanima, naročito uoči turističke sezone. Politika države je otvoriti vrata svim potencijalnim turistima, ali i zaštititi granice. Politički moment pregovora je usmjeren na jačanje ekonomije i turizma, jer su to najveći izvori punjenja budžeta”, navela je i izrazila uvjerenje da ćemo naići na razumijevanje.
Gorčević je podsjetila da je Crna Gora već puno postigla u prethodnoj godini, imajući u vidu da je u tom kratkom periodu usvojena Reformska agenda, nakon sedmogodišnje pauze zatvorena su tri poglavlja i održane su tri Međuvladine konferencije. Saopštila je da Parlament treba da funkcioniše u punom kapacitetu, a institucije se transformišu kako bi se pripremile za članstvo u Evropskoj uniji i naglasila da svi akteri, uključujući nevladine organizacije, građane i akademsku zajednicu, treba aktivno da doprinose cilju otvaranja pregovaračkog procesa.
“Ovo je tehnički dio procesa, ali predstoji i politički aspekt koji se odnosi na diplomatski rad kako bi se uvjerile države članica da Crna Gora treba da postane 28. članica Evropske unije”, saopštila je.
Ministarka je podsjetila i na određeni broj zakona koji nisu doneseni u decembru, što se negativno odrazilo na proces evropskih integracija. U tom kontekstu, ocijenila je da nesklad između opozicije i parlamentarne većine, može usporiti proces pristupanja EU.
“Nemamo luksuz da usporimo proces. Potrebno je uspostavi konsenzus političkih aktera u pogledu Barometra 26 kako bismo postigli primarni cilj – članstvo u EU,” zaključila je.
Ministarka Gorčević je objasnila da Barometar 26 ne uključuje teme suprotne zahtjevima opozicijei izrazila nadu u dogovor vlasti i opozicije. Najavila je aneks kojim bi mišljenje Venecijanske komisije postalo obavezujuće radi efikasnijeg zakonodavstva. Podsjetila je na prošlogodišnji uspjeh postignut saradnjom vlasti i opozicije i zaključila da, uz poštovanje slobode govora, identitetska pitanja treba ostaviti po strani.
Imajući u vidu da na Međuvladinoj konferenciju u decembru nije zatvoreno poglavlje 31, kako je prvobitno planirano, ministarka je objasnila da ne postoji blokada, već da je njegovo zatvaranje samo odloženo, te da je potrebno da diplomatskim putem prevaziđemo situaciju. U tom kontekstu, informisala je da su u toku konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske.
„Ovaj proces je zasnovan na zaslugama, a mi smo ispunili sve tehničke zahtjeve“, izjavila je ministarka. Istakla je da je ključan politički dijalog s Hrvatskom i ostalim članicama, koji je intenziviran uz pozitivan povratni efekat.
Komentarišući strane uticaje u Crnoj Gori, Gorčević je istakla da se i druge države suočavaju sa tim izazovom, te da je Crna Gora već preduzela mjere, uključujući otvaranje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i buduće Agencije za sajber bezbjednost.