Desne stranke na Balkanu, osjećaju se ohrabreno rezultatima izbora za Evropski parliament, na kojima su osvojili veći broj glasova nego na prošlim izborima, ali politička dinamika u regionu nije ista kao ona u EU, pa se ne može očekivati da se situacija iz Evrope preslika na Balkan. To je za Eurokaz kazao urednik portala “European Westen Balkan” istraživač Centra savremene politike Aleksandar Ivković.
Ne nedavno održanim izborima za evropski parliament, najveći broj mandata, osvojila je konzervativna Evropska narodna stranka (EPP), dok su partije krajnje desnice osvojile značajno više poslaničkih mjesta nego što su imale.
Rezultati izbora za 720 novih poslanika u Evropskom parlamentu, pokazuju da su partije okupljene u dvije desničarske grupe – Evropski konzervativci i reformisti i Identitet i demokratija – uvećali svoj broj poslanika sa ukupno 118 u starom sazivu Evropskog parlamenta na ukupno 131 u novom, dakle za 13 poslanika.
Uspjeh desnog bloka je, međutim, nešto veći ako se uzme u obzir da su neke od najvećih desnih stranka u Evropi, poput Alternative za Nemačku, trenutno van poslaničkih grupa, te njihov broj poslanika nije uračunat u ovih 131.
Najveći gubitnici izbora su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc. Makronova partija Preporod osvojila je 15 odsto glasova, u odnosu na 32 odsto koliko je dobila stranka Nacionalno okupljanje Marin le Pen, što je francuskog šefa države navelo da raspiše prijevremene parlamentarne izbore. U Njemačkoj je, uprkos brojnim skandalima, uključujući prikrivanje nacizma, Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila veći procenat nacionalnih glasova (16 odsto) nego bilo koja od tri stranke koje čine Šolcovu koaliciju. On se zbog toga suočava s pozivima da, kao Makron, raspiše izbore.
Ivković međutim smatra, da teme koje se problematizuju u EU još nisu stifle na Balkan, pa se rezultati izbora neće direktno odraziti na prilike u našem regionu.
-Desne stranke na Balkanu se vjerovatno osećaju ohrabreno rezultatima izbora za Evropski parlament. Međutim, to je prije svega jer vjeruju da su ovi izbori najava da će u nekim od bitnih država EU – poput Francuske i Njemačke – doći do promjene vlasti, i da će nove vlasti biti u većoj saglasnosti oko spoljne politike i geopolitike sa “našim” desničarima. To se, ipak, još uvek nije dogodilo i moraćemo da sačekamo da vidimo da li su ta očekivanja opravdana – rekao je Ivković za naš magazine.
Vjeruje da je glas za desnicu, na izborima za EP, tamo gdje je ona zabilježila dobre rezultate, bio prije svega glas za opoziciju i glas protiv nacionalnih elita.
-Na Balkanu su mnoge desne partije u vlasti, odnosno one već čine vladajuće elite, tako da politička dinamika nije skroz ista i ne može se očekivati da se situacija iz Evrope “preslika” na Balkan. Osim toga, neke teme koje se problematizuju u Evropskoj uniji – migracije, ekološki standardi i slično – još uvijek nisu stigle na Balkan, pa ni tu ne možemo povlačiti direktnu paralelu. Tačno je, doduše, da trenutna situacija u Evropi pogoduje rastu populizma svugdje, pa i na Balkanu, i to bi trebalo da bude zvono za uzbunu za anti-populističke stranke – ocijenio je naš sagovornik.
Kada je pitanju politika proširenja i bojazan da bi, zbog rasta desnih stranaka, ona ponovo mogla biti stavljena po strani, Ivković vjeruje da je, uprkos tome, što je u prethodnom sazivu ona bila nisko na listi prioriteta kada je Komisija krenula sa radom 2019, nakon rata u Ukrajini 2022. postala mnogo značajnija.
-Osim otvaranja pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, vidjeli smo i neke pomake na Balkanu, koji su sigurno djelimično motivisani novom geopolitičkom situacijom. Evropska unija je prošle godine otvorila ozbiljniju raspravu o unutrašnjim reformama koje moraju da se sprovedu pred primanje novih članica, što je isto dobar znak za države kandidate. A Evropski savjet koji se sastao krajem juna pozvao je Evropsku komisiju da do 2025. napravi pregled oblasti u kojima će biti potrebne ove reforme i pripremu za proširenje stavio je među strateške prioritete od 2024. do 2029. Prema tome, s obzirom da će ovo biti Komisija kontinuiteta, to se može tumačiti kao dobra vijest za zagovornike proširenja, jer oni žele da se ovi procesi nastave – naveo je Ivković.
A ubrzo nakon izbora, podijeljene su i ključne funkcije u EU. Tako će novi trio fantastiko činiti dosadašnja predsjednica EK, Ursula fon der Lajen ali i dva nova lica – Antonio Košta, bivši portugalski premijer koji će pokrivati funkciju predsjednika Evropskog savjeta i bivša estonska premijerka Kaja Kalas, koja će zamijeniti Josepa Borelja na mjestu šefice evropske diplomatija. Njihova imenovanja, pokazuju da uprkos znažnoj desnici, ključne uloge igraju “evropski” nastrojeni političari, čija politička stanovišta počivaju na onome što je srž EU – jedinstvo, savezništvo, ali i velika podrška Ukrajini i proširenju.
Ivković smatra da upravo novi sastav Komisije i Parlamenta mogu da naprave ozbiljne pomake ka proširenju u narednih pet godina, za šta, kako kaže, trenutno postoji politička volja.
-Ipak, ona je prije svega proizvod nužnosti – ruskog napada na Ukrajinu – a ne nekog entuzijazma ka širenju Evropske unije. Zbog toga je teško prognozirati šta će se tačno desiti jer to zavisi od mnogo faktora, između ostalog i kako će se završiti rat u Ukrajini i ko će biti na vlasti u najvažnijim državama članicama EU do kraja ove decenije. Mislim da širenje bloka do 2030. (prije nego 2028) trenutno jeste realno, barem za Crnu Goru, ali da volja za time unutar Evropske unije počiva na nesigurnim osnovama, tako da se stvari još uvijek mogu promijeniti – navodi Ivković.
Zbog toga je, zaključuje, teško praviti prognoze, ali može se konstatovati da države kandidati treba da iskoriste ovaj momentum oko proširenja koji trenutno postoji kako bi sprovele reforme, od kojih će građani imati koristi bez obzira na to kada će doći do članstva.
Autorka: Jovana ĐURIŠIĆ, Pobjeda