„Ova Vlada je ozbiljno shvatila svoj zadatak i volju građana da Crna Gora postane sljedeća članica EU. U prethodnom periodu smo bili fokusirani na postizanje konkretnih rezultata u poglavljima 23 i 24 kako bismo oživjeli pregovarački proces Crne Gore sa EU i uložili sve kapacitete ka dosljednom sprovođenju onoga što smo zacrtali u okviru evropske agende u pogledu ispunjavanja završnih mjerila u drugim poglavljima pravne tekovine EU“, poručio je državni sekretar u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Božović.
On je danas otvorio četrnaesti sastanak Pododbora za inovacije, ljudske resurse, informatičko društvo i socijalnu politiku, između EU i Crne Gore.
Božović je iskazao uvjerenje da je Crna Gora već dokazala da može da se suoči sa izazovima na ovom putu i da je sve bliža cilju – članstvu u EU.
On se osvrnuo na rezultate ostvarene u okviru pojedinačnih oblasti koje ovaj Pododbor obuhvata, a koji su ostvareni u periodu od prethodnog sastanka.
Istakao je da je u poglavljima 2. Sloboda kretanja radnika i 19. Socijalna politika i zapošljavanje, fokus rada bio na unapređenju postojećeg institucionalnog okvira i jačanju administrativnih kapaciteta kroz izmjenu postojećih i donošenje novih zakona, poput Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kao i reformama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore s ciljem digitalizacije njegovog rada.
Podsjetio je da je, u poglavlju 10. Informatičko društvo i mediji, zaokružen rad na setu medijskih zakona, da je Skupštini upućen Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i da je nastavljen rad na Zakonu o elektronskim komunikacijama koji je u finalnoj fazi.
Božović je kazao da se u poglavlju 25. Nauka i istraživanje intenzivno radi na izradi Strategije naučnoistraživačke djelatnosti 2024-2028. i Mape puta za istraživačku infrastrukturu Crne Gore 2024-2028.
Kada je u pitanju poglavlje 26. Nauka i obrazovanje, istakao je da je Crna Gora, uz podršku DEU i UNICEFa, u januaru započela sa projektom „Kvalitetno obrazovanje za svako dijete“ s ciljem razvijanja sveobuhvatne strategije za reformu obrazovanja 2025-2035. Naglasio je da su u toku sprovođenje Strategije za rano i predškolsko obrazovanje 2021-2025, kao i projekti čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. U oblasti omladinske politike, kako je kazao Božović, Crna Gora je nastavila sa sprovođenjem Strategije za mlade 2023 – 2027, a trenutno privodi kraju rad na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mladima.
Načelnica Direkcije za evropske integracije u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Anita Bilafer – Mihaljević je kazala da su, između dva sastanka Pododbora, predstavnici resornih ministarstava preduzeli niz aktivnosti, u skladu sa sugestijama EK, a s ciljem ispunjavanja završnih mjerila u poglavljima koja su još otvorena i dostizanja standarda u okviru pravne tekovine EU i ubrzanja rada na ispunjavanju završnih merila u poglavljima koja su otvorena.
„Potpuno smo svjesni transformativne moći ovih politika, i posvećeni usklađivanju naših nacionalnih strategija i akcija sa standardima i vrijednostima EU. Zahvalni smo za fiansijsku i ekspertsku podršku EK i želimo da iskoristimo aktuelni momenat i ubrzamo naš put prema članstvu u EU“, poručila je Bilafer – Mihaljević.
Zamjenica šefa Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja, Sindi van den Bogert je pozdravila snažan fokus u proteklih šest mjeseci na sprovođenju reformi u pravcu dobijanja pozitivnog IBAR-a.
Istakla je da, iako je dobijen indikativni raspored za zatvaranje poglavlja, mora se imati na umu da su neka poglavlja veoma zahtjevna, što će zahtijevati snažan i kredibilan rad od strane crnogorskih institucija, te naglasila da će države članice EU strogo nadzirati rad na privremenom zatvaranju poglavlja.
Ona je ukazala na značaj usvajanja Novog plana rasta za Zapadni Balkan, čestitala je Crnoj Gori na uspješno organizovanom Samitu lidera Plana rasta i ohrabrila da brzo usvoji Reformsku agendu.
„Crna Gora je pokazala da može biti primjer u regionu u ubrzavanju reformi na putu ka EU – u iskorištavanju mogućnosti za postepenu integraciju u Uniju i u njegovanju dobrosusjedskih odnosa. Reformska agenda će uključiti mnoge reforme koje će znatno ubrzati ekonomsku konvergenciju i vaš pristupni put, u skladu sa vašim političkim i strateškim ciljevima“, kazala je van den Bogert.
EK je, u dijelu obrazovanja i kulture, ukazala na značaj infrastrukturnih ulaganja u narednom periodu u cilju poboljšanja kvaliteta obrazovanja i pozdravila rad na izradi sveobuhvatne Strategije razvoja obrazovanja 2025- 2035. U dijelu socijalne politike i zapošljavanja, naglašen je značaj inkluzivnog pristupa, dobre međusektorske saradnje i socijalnog dijaloga. EK je pozdravila fokus Crne Gore na završnim mjerilima i pripremu akcionih planova za ispunjavanje mjerila za zatvaranje mjerila u poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje i 2. Sloboda kretanja radnika. U kontekstu poglavlja 10. Informatičko društvo i mediji, naglašen je značaj usvajanja seta medijskih zakona i imenovanja članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, čime je ostvaren značajan reformski napredak i ispunjene preporuke EK iz Izvještaja o Crnoj Gori. Crna Gora, je prema ocjeni EK, zauzela poziciju predvodnice u regionu u oblasti nauke i istraživanja.
MINISTARSTVO EVROPSKIH POSLOVA
