Obavezujući se da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte, kao dio borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena, crnogorski parlament juče je ratifikovao Pariski sporazum.
Prisutna većina u Skupštini, izglasala je tako Zakon o potvrđivanju Pariskog sporazuma, koji je predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, potpisao aprila prošle godine na svečanosti u organizaciji UN u Njujorku.
“Potvrđivanjem Pariskog sporazuma Crna Gora učvršćuje svoj put ka učlanjenju u Evropsku uniju i potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama“, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović na sjednici Skupštine.
Radulović je rekao da je tu obavezu preuzelo 197 zemalja potpisnica konvencije, navodeći da se Crna Gora time založila da će smanjiti emisiju GHG (stabilizaciju gasova sa efektom staklene bašte) za najmanje 1.572 kilotona, na nivo od 3.667 kilotona ili manje.
“Ovaj cilj je definisan Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama do 2030. godine i realizovaće se kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanjem udjela iz obnovljivih izvora energije, opšte povećanje energetske efikasnosti, kao i modernizaciju energetskog sektora“, kazao je Radulović.
Usvojeni zakon navodi da “najznačajniji benefiti uključuju stvaranje klimatski otpornog i niskokarbonskog društva i mogućnost pomoći od razvijenih zemalja u pogledu finansiranja projekata i prenosa tehnologije.
Pariski sporazum je potpisan u Njujorku, 22. aprila prošle godine i istorijski je događaj i važan korak ka realizaciji prvog svjetskog sporazuma o klimatskim promjenama.
Potpisivanju sporazuma je prisustvovao rekordan broja zemalja: “Cijeli svijet posvećen je tome da se obećanja koja smo dali u Parizu pretoče u konkretna djela. Duh Pariza je snažan, živ, i rastući”, kazala je tada u autorskom tekstu Federika Mogerini, visoka predstavnica EU i potpredsjednica EK za spoljnu politiku i bezbjednost.
U susret Pariskoj konferenciju o klimatskim promjenama, Evropska unija mobilisala svoju mrežu od 3 000 Delegacija i ambasada država članica širom svijeta. “Ovaj dijalog sa našim partnerskim zemljama, javnim mnjenjem, poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pomogao je da se izgradi globalna koalicija za borbu protiv klimatskih promjena. To je evropska diplomatija u svom najboljem izdanju: radimo zajedno za dobrobit Evrope i cijelog svijeta”, kazala je Mogerini. .
Evropska diplomatija za klimatska pitanja oformila je savezničku mrežu sa grupom od 79 afričkih, karipskih i pacifičkih država (zemlje AKP-a). Sarađivali su i sa velikim igračima i sa malim državama u razvoju da bi postigli ono što su, u ovom smislu, najambiciozniji ciljevi. Ova koalicija, sada poznata kao Koalicija “visokih ambicija” je bila igrač koji je doveo do ključnih promjena u Parizu.
“Naš posao nije završen. Pariz je bio samo početak. Nadograđivanje uspješnih saveza koje smo oformili pred i tokom pariskog susreta, biće od ključne važnosti jer će nam biti potrebna međusobna pomoć da bismo ostali na putu prelaska na čistu energiju na globalnom nivou. To je jedini način da se ograniči globalno zagrijavanje do ispod 2°C, a porast temperature na 1,5°C”, poručila je Mogerini.
Ona je podsjetila da temperatura na globalnom nivou dostiže rekorde, a da uticaj klimatskih promjena prijeti životima i destabilizuje cijele regione i poručila da je zajednička akcija širom svijeta potrebnija nego ikad.
“Dezertifikacija i suša podstiču masovne seobe, šire epidemije i stvaraju sukobe oko kontrole resursa. Promjena klime je već postala pitanje spoljne politike: ona već utiče na našu sigurnost, sada, u ovom trenutku, ne nekad u dalekoj budućnosti. Suočavanje s ovom globalnom prijetnjom mora da nastavi da bude u samom središtu evropskog spoljnjeg djelovanja – svih 28 ministara spoljnih poslova država članica EU se složilo po tom pitanju. Postupanje povodom neposrednih i posrednih posljedica klimatskih promjena na bezbjednost biće važan dio nove Globalne strategije EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku koja će sljedećeg juna biti predstavljena Evropskom savjetu”, kazala je Mogerini.
Prema njenim riječima, radi se o složenoj prijetnji, ali već postoje mnogi instrumenti koji nam trebaju da bismo djelovali u vezi sa klimatskom nestabilnošću i ograničili rizike po mir.
“Naši partneri iz zemalja G7 takođe naporno rade na prepoznavanju konkretnih oblasti u kojima je potrebno djelovanje. Ipak, naše strategije djelovanja po pitanju klimatskih promjena, humanitarne pomoći i pitanja izgradnje mira moraju biti snažnije integrisane. U svim našim pravcima djelovanja mora se voditi računa o klimatskim promjenama, kako je i sugerisano Agendom Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine. Kad je vremena malo, a finansijski resursi su ograničeni, ne možemo da priuštimo dupliranja i nedosljednosti. Nacionalni programi klimatske adaptacije mogu da identifikuju i promovišu zajedničke prednosti i sinergije sa drugim oblastima, kao što su oblasti ekonomskog i društvenog razvoja, zdravstvene zaštite, zaštite životne sredine, i, naravno, mira”, zaključila je Mogerini.
Glas Amerike/Autorski tekst Federike Mogerini, visoke predstavnica EU i potpredsjednice EK za spoljnu politiku i bezbjednost
