Autor: dr Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom
Protekla godina bila je jedno od najdinamičnijih poglavlja na evropskom putu Crne Gore. Vođena jasnim ciljevima i odlučnošću da prevaziđe prepreke, naša zemlja je, poput maratonca koji strpljivo i odlučno savladava svaku dionicu, uspjela da zadrži lidersku poziciju među državama Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija. Predanost Vlade Crne Gore, pregovaračke strukture i administracije dala je novi zamah reformama, stvarajući osjećaj zajedničkog cilja. Dok je početak godine bio ispunjen optimizmom i jasnim planovima za prevazilaženje dugogodišnjih izazova, njen završetak obilježili su konkretni uspjesi – svjedočanstvo o radu, posvećenosti i viziji jedne zemlje odlučne da osigura bolju budućnost za svoje građane.
Prelomni trenutak u godini bila je 16. Međuvladina konferencija, kada je Crna Gora dobila pozitivan izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Ovo priznanje, kojim je Crna Gora dobila priliku da odblokira svoj pregovarački proces i nastavi sa privremenim zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, bio je rezultat predanog rada i sprovođenja reformi u skladu sa preko 80 složenih privremenih mjerila. Ova mjerila obuhvatala su ključne aspekte vladavine prava kao temelja evropskog projekta, uključujući reforme i imenovanja u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i procesuiranje napada na novinare.
Naša analiza Izvještaja Evropske komisije pokazuje značajan napredak u 30 pregovaračkih poglavlja. Pored toga, Evropska komisija je odala priznanje Crnoj Gori za brži napredak u odnosu na prethodni izvještaj u čak 13 poglavlja. Posebno se ističe napredak u temeljnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, gdje je nakon godina stagnacije napredak prvi put označen kao dobar. Ovo je prvi put da je Crna Gora za napredak u prošloj godini dobila ocjenu vrlo dobrog napretka, i to ne samo u jednom, već u dva pregovaračka poglavlja: 7 – Pravo intelektualne svojine i 10 – Informatičko društvo i mediji. Zadržavajući dinamiku reformi u svim poglavljima, Crna Gora je unaprijedila stanje spremnosti u čak četiri poglavlja, a po prvi put je dobila ocjenu „napredna spremnost“ u poglavlju 7.
Ovaj izvještaj donio je novu energiju pregovaračkom procesu i podstakao motivaciju svih uključenih aktera. Istovremeno, postao je izazov da se postignuti rezultati održe i nadograde uz jasan pokazatelj da reformski kurs može postati trajna karakteristika našeg evropskog puta. Zatvaranje tri pregovaračka poglavlja (7, 10, 20) u decembru označilo je završnicu uspješne godine u integracijama. Ova poglavlja, vezana za intelektualnu svojinu, digitalizaciju i industrijsku politiku, potvrđuju našu sposobnost da ispunimo evropske standarde, kroz izmjene Zakona o autorskim pravima, novih Zakona o medijima i audiovizuelnim uslugama, te Industrijsku politiku za 2024–2028, koja osnažuje konkurentnost privrede i usklađuje nas s EU ciljevima.
Uspjeh nije bio moguć bez temeljnog usklađivanja zakonodavstva i kontinuirane saradnje sa evropskim institucijama. Ovo je rezultat kolektivnog napora administracije, pregovaračke strukture i svih aktera uključenih u proces. Istovremeno, zatvaranje poglavlja simbol je ne samo onoga što smo postigli, već i onoga što nas očekuje – dalji reformski rad, jačanje institucija i administrativnih kapaciteta i priprema za nova poglavlja koja ćemo zatvoriti na našem evropskom putu.
Reformska agenda: Investicija u evropsku budućnost
Napredak Crne Gore na evropskom putu nije se ogledao samo kroz pregovaračke uspjehe, već i kroz osiguranje značajne finansijske podrške iz Plana rasta Evropske unije. Reformska agenda predstavlja ambiciozan plan prilagođen potrebama male i otvorene ekonomije, s ciljem razvoja novij sektora i povećanja diverzifikovanosti privrede, čime se nastoji stvoriti konkurentnija i opornija ekonomija, privlačnija za investitore i manje osjetljiva na eksterne šokove.
Reformska agenda primarno je usmjerena na četiri prioritetne oblasti, i to unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora kroz olakšavanje pristupa sredstvima za mala i srednja preduzeća kroz povoljnije finansijske okvire, zatim digitalna transformacija i energeska tranzicija koje obuhvataju projekte unapređenja infrastrukture za obnovljive izvore energie, dok digitalizacija obuhvata razvoj e-uprave, digitalnih obrazovnih alata i jačanje informatičke pismenosti građana. Razvoj ljudskog kapitala uključuje ulaganja u obrazovanje i povećanje zapošljivosti mladih kroz cjeloživotno učenje i praktičan rad. Modernizacija obrazovnih sistema, s posebnim fokusom na digitalno obrazovanje i prilagođavanje radne snage budućim tržišnim potrebama, ima za cilj osiguranje bolje povezanosti između obrazovnih institucija i privrede, čime se stvara mogućnost za praktična iskustva tokom studija i veće šanse za zapošljavanje nakon završetka školovanja. Jednako značajna je reforma pravnog sistema, koja ostaje u središtu svih promjena jer predstavlja osnov za izgradnju društva jednakih šansi i sigurnog poslovnog okruženja. Povećanje transparentnosti u donošenju odluka, unapređenje pravosuđa i jačanje zaštite prava svih građana dodatno učvršćuju povjerenje građana i evropskih partnera u posvećenost Crne Gore reformama.
Uz sve ove aspekte, sredstva iz Plana rasta Evropske unije, uključujući prvu tranšu od 29 miliona eura predviđenu za kraj 2024. godine, usmjerena su na projekte koji donose konkretne koristi.
Izazovi, reformske obaveze i pogled unaprijed
Ostvareni uspjesi pružaju razlog za optimizam, ali zahtijevaju očuvanje reformske dinamike i suočavanje s preostalim izazovima. Prioriteti ostaju jačanje pravosudnog sistema, unapređenje administrativnih kapaciteta i borba protiv korupcije. Transparentnost u imenovanjima, naročito u pravosuđu, ključno je za jačanje povjerenja građana i usklađivanje sa evropskim standardima.
Nedostatak administrativnih kapaciteta i dalje je izazov, zbog čega Crna Gora provodi analizu koja će identifikovati slabosti i definirati mjere za unapređenje. Borba protiv korupcije ostaje temelj za jačanje povjerenja između institucija i građana.
Zaštita životne sredine, s naglaskom na implementaciju evropskih standarda, podrazumijeva značajna ulaganja i strateško planiranje. Ovi izazovi predstavljaju priliku za dokazivanje zrelosti i sposobnosti Crne Gore, što će ojačati povjerenje građana i potvrditi našu posvećenost evropskim integracijama.
Godina za nama pokazala je snagu zajedničkog djelovanja. IBAR, tri međuvladine konferencije, najbolji do sada izvještaj Evropske komisije, SEPA i Reformska agenda i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja, obilježili su jednu istinski evropsku godinu u istoriji ove države. European Western Balkans dodjeljuje godišnju nagradu za doprinos evropskim integracijama, a ove godine ta nagrada je pripala Vladi Crne Gore. Administracija, civilno društvo i građani doprinijeli su postizanju konkretnih rezultata, koji su dodatno učvrstili našu poziciju na evropskoj mapi. Jedna od inicijativa koja reflektuje ovu kolektivnu energiju je Barometar 26, dokument koji je predložen kao mehanizam za ubrzanje evropskih integracija, potvrda najšireg društvenog konsenzusa.
Fokus ostaje na vladavini prava i borbi protiv korupcije, koji su temelji demokratskog društva i oslonac za pravnu sigurnost. Uz ove reforme, ne samo da ćemo ostvariti napredak u integracijama, već ćemo stvoriti kvalitetniji život za građane. Na temelju konkretnih rezultata gradimo budućnost u kojoj sigurnost, prosperitet i jednake prilike postaju stvarnost. Obećanje iz samita u Solunu iz 2003. godine postaje realnost, Crna Gora je opet na početku regate država kandidata koja, ploveći nemirnim morima savremenog svijeta i njegovih geopolitičkih izazova, pronosi dalje glas velike evropske ideje.