Napredak Crne Gore šalje poruku cijelom regionu da se, uz prave reforme, zemlje kandidati mogu približiti članstvu u EU. Nadamo se da će primjer Crne Gore inspirisati reformske napore i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, kazao je u intervjuu za “Eurokaz” ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jozef Nedješi. On je povodom mađarskog predsjedavanja EU saopštio da Budimpešta visoko cijeni to što je Crna Gora potpuno reformisala svoj zakonodavni okvir u posljednjih deset godina.
Proširenje EU na zapadni Balkan će vjerovatno biti visoko na dnevnom redu predsjedavanja Vaše zemlje EU. U tom kontekstu, kako vidite situaciju u Crnoj Gori, posebno nakon pozitivne ocjene IBAR-a?
Pitanje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU je zaista visoki prioritet za mađarsko predsjedavanje. Lično, proces proširenja smatramo najuspešnijom politikom Evropske unije, koja u velikoj mjeri doprinosi bezbjednosti i ekonomskom razvoju EU. Predsjedništvo će povesti naprijed proces proširenja EU u skladu sa novom metodologijom, na osnovu izvještaja Komisije i prema pristupu zasnovanom na zaslugama, imajući u vidu kapacitet Unije da apsorbuje nove članice.
Mađarsko predsjedništvo će nastojati da ostvari suštinski napredak sa zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Kredibilna politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i prosperitet u Evropi. Želimo da stavimo poseban akcenat na redovan politički dijalog sa tim zemljama, podržavajući ih u ispunjavanju kriterijuma iz Kopenhagena.
EU ima fundamentalni interes za stabilnost Zapadnog Balkana i Predsjedništvo će stoga podržati produbljivanje konkretnih projekata saradnje sa Zapadnim Balkanom, posebno u cilju unapređenja regionalne saradnje i stabilnosti. Mađarsko predsedavanje će nastojati da tokom svog mandata održi samit EU-Zapadni Balkan u regionu i planira da organizuje međuvladine konferencije sa zemljama kandidatima koje su spremne. Cilj je da se osigura da EU ostane ekonomski i politički partner broj jedan u regionu, čime se sprečava dalji napredak trećih zemalja i njihov sve veći uticaj. U vitalnom je interesu EU da ima stabilan i pouzdan region kao partnera u svom neposrednom susjedstvu i da postane dio EU u doglednoj budućnosti.
Budimpešta visoko cijeni to što je Crna Gora potpuno reformisala svoj zakonodavni okvir u posljednjih deset godina, usvojivši više od 150 zakona i srodnih akata. Pored toga, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zaštita ljudskih prava, stalno se unapređuju.
U slučaju Crne Gore, sva pregovaračka poglavlja otvorena su od ljeta 2020. godine, od kojih su do sada zatvorena samo tri. Prema novoj metodologiji proširenja, nijedna dalja poglavlja nijesu mogla biti zatvorena sve dok Crna Gora ne ispuni privremene standarde za poglavlja o vladavini prava (23 i 24). Međutim, odluka Međuvladine konferencije (IGC) od 26. juna 2024. godine, koja je potvrdila da su privremena mjerila ispunjena i postavila konačna mjerila za poglavlja 23 i 24, otvorila je mogućnost za zatvaranje daljih pregovaračkih poglavlja tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom. Sa crnogorske strane, cilj je da tokom našeg predsjedavanja zatvorimo oko sedam pregovaračkih poglavlja, čemu će naša država dati svu svoju podršku u narednih šest mjeseci.
Uspjeh procesa pristupanja zahtijeva održavanje nacionalnog konsenzusa o ključnim pitanjima, uvažavajući da je napredak u ovoj oblasti u nacionalnom interesu i da ne bi trebalo da bude ugrožen političkom nestabilnošću. Samo uz punu političku usklađenost crnogorsko rukovodstvo će moći uspješno da ispuni kriterijume za pristupanje i dobije političku podršku država članica EU za evropske integracije zemlje.
Napredak Crne Gore šalje poruku cijelom regionu da se, uz prave reforme, zemlje kandidati mogu približiti članstvu u EU. Nadamo se da će primjer Crne Gore inspirisati reformske napore i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Kako ocjenjujete napredak Crne Gore na evropskom putu i na šta moramo da se fokusiramo tokom mađarskog predsjedavanja?
Crna Gora je dostigla važnu fazu na IGC 26. juna, ali njen proces pristupanja nije ušao u završnu fazu. Prevaziđeni su samo politički preduslovi kao formalne prepreke za završetak i zatvaranje istovremeno ili uzastopno tematskih poglavlja što pokazuje vidljiv napredak pristupanja EU u slučaju Crne Gore. Integracija u EU zahtijeva u mnogim oblastima teške i složene institucionalne, zakonske i političke promjene i prilagođavanje. Za sada je potrebno izvršiti mnoga od tih pravnih i političkih prilagođavanja u brojnim tehničkim poglavljima u pripremama za ulazak Crne Gore u EU.
Mađarska namjerava da pruži sve vrste političke i stručne dodatne pomoći i savjeta koje može ponuditi država koja predsjedava Savjetom EU na platformi već stabilne i dosljedne mađarske podrške pristupanju Crne Gore EU. Ipak, samo Crna Gora može i treba da ispuni ciljeve i zahtjeve svakog pregovaračkog poglavlja. Čim oni budu postignuti i Evropska komisija odobri njihovo ispunjenje, Mađarska će djelovati i dostaviti te rezultate svim državama članicama EU kako bi bez odlaganja zatvorila završena pregovaračka poglavlja. Mađarska očekuje da se, na osnovu realnog, ali ambicioznog rasporeda i u bliskoj saradnji sa Crnom Gorom, to može postići u pogledu što većeg broja pregovaračkih poglavlja u drugom dijelu ove godine.
Smatrali bismo zaista značajnim i opipljivim rezultatom mađarskog predsjedavanja EU ako bi Crna Gora bila u stanju da napravi istinski napredak ka članstvu u EU zatvaranjem drugih pregovaračkih poglavlja. Svako zatvoreno poglavlje signaliziraće važan napredak i skratiti još uvijek dugu listu teških zadataka koje Crna Gora treba da obavi prije pristupanja EU.
Iz vaše perspektive, kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih aktuelnih dešavanja u EU i očekivanja koja EU ima od zemalja regiona?
Za završetak svojih priprema za ulazak u Evropsku uniju, Crna Gora mora ispuniti uslove postavljene u pregovaračkim poglavljima. Oni predstavljaju formalne i tehničke preduslove članstva u EU. Njihovo efektivno ispunjavanje i implementacija se, prirodno, može postići postepeno tokom dužeg vremenskog perioda prije i nakon pristupanja Crne Gore Uniji. Vremenski okvir i konkretni uslovi biće definisani u završnoj fazi Ugovora o pristupanju Crne Gore EU. Ti detalji i okolnosti ostaju predmet sporazuma kojim se zatvara čitav proces između Crne Gore i EU.
Politički i institucionalni uslovi pristupanja Crne Gore EU unutar Unije biće određeni rezultatima tekućih debata i razmatranja između država članica i institucija EU. Odlučno, razumijevanje i percepcija ciljeva, racionalnosti i efekata proširenja EU su se sveobuhvatno transformisali u poslednje dvije godine. Shodno tome, politički stavovi i spremnost da se prihvati proširenje EU su se duboko promijenili. EU je politička unija 27 država u kojoj se nacionalni stavovi država članica mogu suštinski promijeniti kao rezultat promjena u vladama nakon demokratskih izbora. Nadajmo se da mogućnost promjena u političkom sastavu evropskih vlada neće uticati na sadašnji konsenzus potvrđujući već dugi niz godina koherentan mađarski stav o strateškoj važnosti i neophodnosti proširenja EU.
Poželjan uspjeh Crne Gore ne samo da će pokazati priznanje njenih nastojanja i transformacije, već bi mogao ponuditi motivaciju i model za sve druge kandidate za EU ili potencijalne kandidate na Zapadnom Balkanu. Članstvo Crne Gore u EU će dokazati realnost proširenja EU, kao i kraj skepticizma i odugovlačenja tako karakterističnog za neke članice EU već duže vrijeme. Primjer Crne Gore treba da bude inspiracija, a praksa uspostavljena tokom procesa njenog pristupanja može pružiti direktno primjenjivo korisno iskustvo za druge zemlje u regionu.
Očekujete li da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori?
Vladavina prava je osnovni princip funkcionisanja Evropske unije (EU), a njegovo poštovanje je ključni princip za svaku državu koja želi da se integriše u EU, uključujući i Crnu Goru. Vladavina prava je neophodna za demokratiju. Održavanje demokratskih vrijednosti jedan je od najvažnijih uslova za članstvo u EU, a vladavina prava je jedan od kamena temeljaca ovih vrijednosti. Crna Gora mora pokazati svoju posvećenost sprovođenju zakonskih i pravosudnih reformi koje jačaju vladavinu prava. Ovo uključuje osiguranje nezavisnog pravosuđa, efikasnog pravnog okvira i nepristrasnog sprovođenja zakona. EU će pažljivo pratiti napredak u ovim oblastima kao dio procesa pridruživanja. Održavanje vladavine prava je od suštinskog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su veliki izazovi u Crnoj Gori i mnogim drugim zemljama koje teže da se pridruže EU.
Poštovanje ljudskih prava je još jedan fundamentalni aspekt vladavine prava. Crna Gora mora obezbijediti zaštitu ljudskih prava za sve svoje građane, uključujući i manjine, i uskladiti svoje zakonodavstvo sa standardima EU u tom pogledu. Ovo uključuje pitanja kao što su sloboda izražavanja, nezavisnost medija i prava manjina.
Snažan pravni okvir i poštovanje vladavine prava su od suštinskog značaja za privlačenje stranih investicija i promovisanje ekonomske stabilnosti. Investitori traže predvidljivost i pravnu sigurnost, koja se može obezbijediti samo u okruženju u kome se dosledno primjenjuje vladavina prava.
Održavanje vladavine prava povećava povjerenje javnosti u državne institucije i promoviše dobro upravljanje. Promoviše transparentnost, odgovornost i vladu zasnovanu na pravilima, koji su od suštinskog značaja za efikasno funkcionisanje demokratije i za izgradnju povjerenja između države i građana.
U tom kontekstu, nije iznenađujuće da je napredak u rješavanju pitanja vladavine prava ključni faktor u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU. EU će pažljivo pratiti usklađenost Crne Gore sa standardima vladavine prava i pružiti pomoć i smjernice za podršku reformama u ovoj oblasti.
Sve u svemu, rješavanje pitanja vladavine prava nije važno samo za integraciju Crne Gore u EU, već je i prioritet za ukupni demokratski razvoj, ekonomiju i socijalnu koheziju zemlje. U svjetlu navedenog, jasno je da će Evropska unija nastaviti da daje visok prioritet pitanjima vladavine prava u Crnoj Gori nakon pozitivnog IBAR-a, posebno u pogledu dalje reforme pravosudnog sistema, slobode medija, stanja antikorupcijske politike ili efikasnosti borbe protiv organizovanog kriminala.
Vaša ocjena bilateralnih odnosa Mađarske i Crne Gore?
Odnosi Mađarske sa Crnom Gorom, srećom, nijesu opterećeni otvorenim pitanjima. Snažno prisustvo mađarskog kapitala u zemlji i činjenica da smo dosljedno podržavali i podržavamo evroatlantske i evrointegracijske aspiracije Crne Gore ključni su elementi naših bilateralnih odnosa. Specifične oblasti saradnje bile su privreda, evropske integracije, zaštita manjina i ljudskih prava, bezbjednosna politika i kulturna i obrazovna saradnja. Mađarske investicije u Crnoj Gori uključuju CKB u vlasništvu OTP-a, ONE u vlasništvu 4iG i Hunguest Hotels Montenegro u vlasništvu Hunguest Hotels.
U okviru bilateralne stručne pomoći između naših zemalja, od 1. jula 2016. godine, dr Ištvan Lakato je stručnjak za ljudska prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, dok od februara 2019. godine dr Čaba Tore radi kao savjetnik za integraciju u bivšoj Kancelariji za evropske integracije, odnosno u sadašnjem Ministarstvu evropskih poslova, za podršku pristupanju Crne Gore EU.
Autor: Marko VEŠOVIĆ, RTCG
