Crna Gora dobro napreduje u pristupnim pregovorima u poglavlju poljoprivrede i ruralnog razvoja, ocijenila je bivša pregovaračica Hrvatske u toj oblasti, Ružica Gelo. Ona je istakla da je važno da poljoprivrednici što prije usvoje standarde Evropske unije, a to su bezbjednost i kvalitet proizvoda.
Uz to, smatra da je neophopdno i udruživanje proizvođača, jer jedino tako zemlje poput Crne Gore i Hrvatske mogu biti konkurentne na evropskom tržištu.
“Kroz IPARD projekat smo uzeli 250 hiljada eura, od kojih smo 105 hiljada dobili kao nepovratna sredstva. Uložili smo ih u pravljenje pogona za narezivanje i pakovanje proizvoda”, objasnio je jedan je od korisnika sredstava fondova Evropske unije, proizvođač Boris Vujović.
Za modernizaciju proizvodnje sada je kroz IPARD na raspolaganju bespovratnih 39 miliona eura i 12 miliona iz nacionalnog budžeta. Ulaskom u Evropsku uniju ta sredstva se uvećavaju. Primjer za to je Hrvatska.
“Mogu vam navesti primjer da je naša alokacija za IPARD II iznosila 25 miliona eura, na godišnjem nivou, a ulaskom u EU mi za direktna plaćanja imamo na raspolaganju 373 miliona eura, a za ruralni razvoj 333 miliona eura”, kazala je nekadašnja hrvatska pregovaračica za oblast poljoprivrede, Ružica Gelo.
Ali, da bi došli do novca, crnogorski poljoprivrednici tokom pristupnih pregovora moraju da se dobro pripreme, usvoje i primijene standarde Evropske unije, a to su bezbjednost i kvalitet proizvoda.
“Unapređenje kvaliteta je proces kome treba da se posvetimo više, jer imamo dobre i specifične proizvode. Takođe, treba i da iskoristimo one pretpostavke koje smo ispunili, da ih zaštitimo kroz nazive geografskim oznakama, oznakama porijekla, da ih proizvedemo i označimo i stavimo na tržište kao organske proizvode”, rekla je generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu u Mnistarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i pregovaračica za poglavlja 11 i 12, Radana Damjanović.
Upravo organska proizvodnja za zemlje poput Crne Gore može biti ključna za konkurentnost na tržištu.
“Na proizvodnju džemova, na proizvodnju rakije, na proizvodnju vina, naravno da su to proizvodi koje nose veću dodatnu vrijednost i veću zaradu za samog proizvođača, ali to nije odgovor baš za svakoga proizvođača. U trenutku kada se odluči da će ići u zaštitu proizvoda ili se usmjeriti ka proizvodu veće dodatne vrijednosti, proizvođač mora tačno znati kome će taj proizvod prodati, ko je njegovo ciljano tržište, kakve mu to dodatne troškove nosi, ali i kakve dodatne zarade”, pojasnila je Gelo.
Crna Gora kao i Hrvatska ima manje farme i gazdinstva koja teško mogu da se takmiče sa velikim proizvođačima iz Češke ili Velike Britanije, ali i za to, kako je kazala Gelo, ima rješenje.
“Imate primjer Austrije koja takođe ima vrlo mala prosječna gazdinstva, ali koja svoje probleme rješavaju kroz udruživanje. I Hrvatska i Crna Gora imaju prednost u odnosu na Austriju, koja ima nešto malo bolju strukturu, ali ne dramatično, a to je da svoje proizvode mogu plasirati na svom vlastitom tržište prodaje, kroz turizam i to se može smatrati izvozom”, zaključila je Gelo.
Ona je istakla da Crna Gora dobro napreduje u pristupnim pregovorima o poljoprivredi koji su i najzahtevniji. Od otvaranja poglavlja u decembru 2016. donijeti su brojni propisi, zakonodavstvo se usklađuje po planu, uspostavljena je agencija za plaćanje i kontrolni sistem.
Izvor: RTCG
RTCG Crna Gora dobro napreduje u poglavlju koje se odnosi na poljoprivredu
