Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević očekuje skorije otvaranje preostala dva poglavlja27 i 8, što će omogućiti bolje funkcionisanje tržišta i osigurati veću i kvalitetniju ponudu roba i usluga.
Imajući u vidu da je Austrija, kao jedan od prioriteta predsjedavanja EU postavila Zapadni Balkan i proširenje EU na države ovog regiona, Drljević očekuje da će nam svakako pomoći.
Drljević u intervjuu za Dnevne novine kaže da je Crna Gora spremna za dalje jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta koje će finalizovati reforme i uvesti nas u EU.
DN: Nedavno ste kazali da je Crna Gora spremna da otvori preostala dva poglavlja. Očekujete li da to bude do kraja ove godine?
DRLJEVIĆ: Prethodni period je obilježio intenzivan rad u okviru oba poglavlja. Sprovedene su značajne reforme u ovim oblastima, čime smo ispunili sva početna mjerila. Kao što znate, pregovaračku poziciju za poglavlje 27. Životna sredina i klimatske promjene, smo predali EK još u februaru i imajući u vidu ohrabrujuće poruke iz Brisela, svakako očekujem da će ono biti otvoreno do kraja godine. Kad je riječ o poglavlju 8. Konkurencija, uskoro ćemo predati pregovaračku poziciju, tako da vjerujem da će i ovo poglavlje uskoro biti otvoreno.
Iako nas u ovim poglavljima očekuje još puno posla, njihovo otvaranje će biti potvrda da su u tim oblastima ostvareni značajni rezultati. Kroz nastavak rada na usvajanju evropskih standarda i propisa u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, unaprijedićemo kvalitet vazduha i vode, sistem upravljanja zaštićenim područjima, sistem upravljanja otpadom i doprinijećemo otvaranju novih zelenih radnih mjesta. Kad je riječ o poglavlju 8. Konkurencija, dalji rad i primjena evropskih propisa i standarda omogućiće bolje funkcionisanje tržišta i osigurati veću i kvalitetniju ponudu roba i usluga.
DN: Da li možemo očekivati pomoć od Austrije, koja sada predsjedava EU, i u kojim poljima?
DRLJEVIĆ: Svakako. Posebno imajući u vidu da je Austrija, kao jedan od prioriteta svog predsjedavanja EU, do kraja 2018. postavila Zapadni Balkan i proširenje EU na države ovog regiona, pored zaštite Evrope, zbog značajnog problema ilegalne migracije sa kojom se suočava ne samo Crna Gora, već i druge zemlje Evrope.
Austrija nam je u dosadašnjem procesu pristupanja EU pružila značajnu političku i tehničku podršku, na kojoj smo zahvalni. Ta podrška, koja je rezultat odličnih bilateralnih odnosa, ogleda se u desetinama tajeks i tvining programa koji su doprinijeli unapređenju stanja u oblasti vladavine prava, poljoprivrede, bezbjednosti hrane, elektronskih komunikacija i dr. Uvjeren sam da će ta saradnja u narednom periodu jačati, te da možemo računati na ekspertsku podršku Austrije i u drugim pregovaračkim poglavljima, što će, siguran sam doprinijeti kvalitetnijem ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja.
DN: Većina zvaničnika, domaćih i stranih, ističe da je Crna Gora lider u EU integracijama. Da li ćemo zadržati tu poziciju i u narednom periodu?
DRLJEVIĆ: Crna Gora je od otvaranja pregovora sa EU vrijedno radila da bismo danas imali 31 otvoreno poglavlje, i takve ocjene su prirodan slijed događaja. U ovom procesu se definitivno rukovodimo kvalitetom reformi, a ne brzinom i očekujemo da će napredak svih zemalja ovog regiona biti vrednovan shodno ostvarenim rezultatima.
Pristupanje EU je zajednički cilj svih država regiona. Upravo zato nas raduju uspjesi naših susjeda u osvajanju evropskih pobjeda. Jer u krajnjem, napredak bilo koje od država regiona je važan iskorak za cijeli Zapadni Balkan koji želi da se vrati u okrilje EU, gdje i pripada.
Tu je podrška Eu od ključnog značaja. Potvrdu nedvosmislene posvećenosti evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana smo dobili više puta sa evropskih adresa. Drago nam je da su lideri EU odlučni da ojačaju podršku političkoj, ekonomskoj i društvenoj transformaciji regiona, koja nam je neophodna kako bi naš čvrst strateški izbor o članstvu u EU postao cilj.
DN: Može li Crna Gora biti uzor ostalim zemljama regiona, koje su aspiranti ka EU?
DRLJEVIĆ: Regionalna saradnja je važan faktor u napredovanju prema EU. Kao što su Slovenija ili Hrvatska od samog početka nesebično dijelile iskustva u pristupanju EU sa nama, tako mi to isto radimo danas, sa kolegama iz država regiona. Tako, sa pregovaračkim timom iz Srbije imamo veoma intenzivnu komunikaciju i razmjenjujemo iskustva i informacije, sve sa ciljem sprovođenj a što kvalitetnij ih reformi koje će nas što prije odvesti u EU.
Pregovori sa EU pružaju mnoge mehanizme koje naš region treba da iskoristi, a u tom procesu regionalna saradnja naročito dobija na vrijednosti. Imajući u vidu novine koje je donio novi pristup u pregovorima, vjerujem da naše naučene lekcije mogu biti od koristi kolegama iz regiona i pomoći da brže i kvalitetnije savladavaju evropske izazove.
DN: U kojim poglavljima nas očekuje najviše izazova i zašto?
DRLJEVIĆ: Svakako da nas najviše izazova očekuje u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije i bezbjednost, posebno zbog specifičnosti ovih oblasti i novog pristupa u pregovorima koji, osim kvalitetnog i efikasnog zakonodavnog i institucionalnog okvira težište stavlja na konkretne i mjerljive rezultate u ovim oblastima.
Mi smo trenutno maksimalno usmjereni na ispunjavanje 83 privremena i dobijanje završnih mjerila u ovim poglavljima. Kroz njihovo ispunjavanje, radimo na otklanjanju uočenih nedostataka i kreiranju bilansa održivih rezultata. S tim u vezi Vlada je definisala intenzivnu dinamiku reformi i uvjeren sam da ćemo do kraja godine, na temelju dobrih rezultata, svi zajedno svjedočiti uspjehu na ovom planu. Kad je riječ o ostalim poglavljima, istakao bih poglavlje 27. Životna sredina u kojem nas, pored usklađivanja, mnogo rada očekuje u pogledu primjene pravne tekovine EU. Velika finansijska ulaganja u infrastrukturu u oblastima koje se odnose na kvalitet voda i upravljanja otpadom čine ovo poglavlje jednim od najskupljih u procesu pregovora. Iako je značajan posao odrađen, očekuje nas još mnogo rada u oblasti unapređenja kvaliteta vazduha, upravlj anj a vodama i upravljanja otpadom kako bismo unaprijedili kvalitet života građana u svim segmentima.
Takođe, značajan segment zahtj evnih poglavlj a j esu ona koja se odnose na oblast poljoprivrede, poput bezbjednosti hrane, gdje je jako važno uskladiti se sa veoma strogim pravilima i standardima EU. To će osigurati da na crnogorskom tržištu imamo proizvode koj i su proizvedeni po najvišim evropskim standardima i osigurati da ih jednog dana možemo plasirati na tržište EU.
DN: Da li Crna Gora, na osnovu Vašeg iskustva, ima dovoljno kadrovskog potencijala da završi proces pregovora sa EU?
DRLJEVIĆ: Vjerujem da ima. To smo pokazali i kroz prethodne faze procesa, od skrininga, preko ispunjavanja uslova za otvaranje i privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja i, posebno kroz rad na najzahtjevnijim poglavljima iz oblasti vladavine prava. Tokom proteklih šest godina, puno smo radili na reformama, ali i na sebi. Zahvaljujući prijateljima iz Evropske komisije i država članica, dobili smo značajnu ekspertizu i proširili znanja i iskustva. Danas smo mnogo spremniji za obaveze i izazove. Ali jednako tako spremni smo za dalje jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta koje će finalizovati reforme i uvesti nas u EU.
Administracija jednako efikasna kao i evropske
DN: Kakav je kadrovski potencijal koji ste zatekli?
DRLJEVIĆ: Naša pregovaračka struktura, koja broji oko 1.400 ljudi je prilično raznovrsna. Osim ljudi iz sve tri grane vlasti, tu su i predstavnici civilnog sektora koji specifičnim znanjima i iskustvom doprinose da što kvalitetnije i efikasnije sprovodimo evropske obaveze.
Naša administracija je mala, ali mora jednako efikasno da odgovori obavezama i izazovima kao i administracije mnogo većih evropskih država. Upravo je ta administracija, odnosno rezultat njenog rada doveo do toga da imamo 31 otvoreno poglavlje, od kojih su tri privremeno zatvorena. To je dobar rezultat, ali u narednom periodu moramo raditi još više i bolje kako bismo intenzivirali kako dinamiku procesa, tako i efekte reformi koje sprovodimo. U tom smislu već smo započeli s određenim izmjenama koje će osigurati da rad pregovaračke strukture daje bolje rezultate. U prilog tome smo formirali kancelariju za evropske integracije u okviru kabineta predsjednika Vlade, s ciljem osiguranja bolje koordinacije rada, kako unutar same Vlade, tako i sa ostalim granama vlasti, ali i svim relevantnim društvenim akterima. Uvjeren sam da će to doprinijeti bržem i kvalitetnijem sprovođenju reformi, te boljim rezultatima na terenu koji će se odraziti na život i rad naših građana.
Ulaskom u NATO ojačali vladavinu prava
DN: Koliko članstvo Crne Gore u NATO olakšava proces pregovora sa EU?
DRLJEVIĆ: Članstvo u NATO-u je svojevrsno priznanje za reforme koje smo sproveli u brojnim oblastima, a prije svega u oblasti vladavine prava koja predstavlja snažnu sponu između procesa evropske i evroatlantske integracije.
Svakako da je članstvu u NATO-u prethodio ozbiljan i posvećen rad na više polja. Gradeći institucije sistema i ulažući napore da Crna Gora postane članica NATOa, mi smo unaprijedili demokratiju i ojačali vladavinu prava. Pripreme i ogroman rad koji je prethodio članstvu u Alijansi predstavljali su dodatnu vrijednost za proces evropske integracije.
Dakle, članstvo u NATO-u smo iskoristili kao energiju kojom smo ojačali našu posvećenost u postizanju konkretnih i trajnih rezultata koji će dovesti do ostvarenja još jednog spoljnopolitičkog cilja i dostizanja evropskih standarda u svim segmentima života naših građana.
DNEVNE NOVINE