NaslovnicaPress infoPress Pregovori o pristupanjuVlada će pripremiti državu za članstvo u EU

Vlada će pripremiti državu za članstvo u EU

Intervju ministra Pejovića Pobjedi

Vlada će pripremiti državu za članstvo u EU
PODGORICA Opredjeljenje Vlade je da do kraja svog mandata okonča pristupne pregovore i pripremi državu za članstvo. U tom pravcu ćemo usmjeriti sve napore i intenzivirati rad cijele državne uprave. Dakle, uradićemo sve ono što zavisi od Crne Gore kaže u intervjuu Pobjedi ministar za evropske poslove i glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović. Ističe da je realno očekivati da Crna Gora bude primljena u članstvo u mandatu naredne Evropske komisije. POBJEDA: Komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hanje u Makedoniji rekao da nije isključeno da se nova država pridruži EU tokom novog mandata Komisije od 2019. do 2024. Da li je mislio na Crnu Goru? PEJOVIĆ: Crna Gora je od svih država regiona najbliža članstvu. Tokom pet godina vođenja pristupnih pregovora smo otvorili 28 od 33 poglavlja i na dobrom smo putu da u narednim mjesecima, nakon ispunj avanj a i poslj ednj eg mj erila u poglavlju 8. Konkurencija, uđemo u proces otvaranja i preostalih pet poglavlja. Takođe, nedavnim privremenim zatvaranjem poglavlja 30. Vanjski odnosi, ušli smo u novu fazu procesa pristupanja gdje ćemo se fokusirati na rad na ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja, odnosno završetku pregovaračkog procesa.
 
I sam evropski komesar, ali i drugi visoki zvaničnici EU i država članica su više puta izjavili da je Crna Gora država koja je najviše napredovala u procesu pristupanja i da je najbliža članstvu. Stoga je realno očekivati da Crna Gora bude primljena u članstvo u mandatu naredne Evropske komisije. POBJEDA: Godina je od Bregzita, što su pouke iz ove priče?
 
PEJOVIĆ: Britanski referendum je, na neki način, dodatno osvijetlio brojne unutrašnje i vanjske izazove s kojima se EU suočavala i ubrzao razgovore o glavnim institucionalnim promjenama i novim strateškim pravcima i politikama Unije. Postalo je jasno da se EU mora suočiti s velikim pitanjima poput migracija, vanjskih poslova, bezbjednosti, ali i konkurentnosti i pitanja zaposlenosti i obrazovanja. Još važnije, postalo je jasno da se EU mora okrenuti svojim građanima i fokusirati na značajne korake i opipljive rezultate koje će građani razumjeti i podržati.
 
S druge strane, ono što je možda politički značajnije, rekao bih da su upravo rezultati referenduma u Velikoj Britaniji, kao i američkih predsjedničkih izbora uticali na političku situaciju u Evropi u tolikoj mjeri da posljednjih mjeseci bilježimo značajna pomjeranja u stavovima biračkog tijela i odnosa prema budućnosti EU. Vidjeli smo da su birači na prethodnih nekoliko važnih evropskih izbora odbacili ekstremne partije i posebno one koje su negativno raspoložene prema Uniji. Uporedo s tim Eurobarometar bilježi sve veću podršku Evropskoj uniji u gotovo svim zemljama članicama i sve optimističniji stav prema budućnosti kontinenta koji bilježi izlazak iz ekonomske krize i sve bolje finansijske parametre uporedo s unutrašnjom konsolidacijom i zajedničkom vizijom za nove razvojne projekte za Uniju. POBjEdA: Kako ste zadovoljni dinamikom pregovora, možemo li više i bolje? PEJOVIĆ: Crna Gora je za pet godina pristupnih pregovora uspjela otvoriti 28 poglavlja, od kojih smo tri privremeno zatvorili. Imajući u vidu specifičnost i zahtjevnost novog pristupa po kojem vodimo pregovore, ali i situacije, kako unutrašnje, tako i vanjske, s kojom se EU suočavala tokom proteklih pet godina, mislim da je Crna Gora ostvarila odličan rezultat. Često se mogu u javnosti čuti paralele koje se prave s prethodnim proširenjima i načinom kako su druge zemlje pregovarale. Razumijem da je najlakše praviti poređenja i iz toga izvlačiti zaključke, ali ovdje moramo imati na umu da mi danas pregovaramo s jednom drukčijom Unijom nego što je to bio slučaj prije pet ili deset godina. Danas proširenje jednostavno nije više popularna politika u zemljama članicama. Mi pregovaramo u okviru novog pristupa koji je i formom i sadržajem izmijenio način na koji se vode razgovori o članstvu. Danas se sagledava praktičan aspekt i konkretni rezultati od samog početka i očekuje da kandidati funkcionišu kao zemlje članice mnogo prije datuma ulaska u Uniju. Crna Gora je napravila ogroman napredak, prije svega zahvaljujući promjenama u društvu i činjenici da je državna uprava unijela značajan napor i energiju kako bismo ispunili cijeli niz zadataka koji je pred nama.
 
POBJEDA: Koliko je uspješan projekat Berlinskog procesa?
 
PEJOVIĆ: Berlinski proces je mehanizam koji omogućava državama Zapadnog Balkana da, uz podršku država članica i evropskih institucija, kroz zajedničko planiranje i sprovođenje saobraćajnih i energetskih infrastrukturnih projekata, te jačanja ekonomske saradnje, unaprijede svoje ekonomije i postave temelje održivom rastu i razvoju. Crna Gora svakako ima koristi, kako od dobre saobraćajne povezanosti s regionom i EU, tako i od unapređenja energetske infrastrukture i budućih investicija u taj sektor, a sve zajedno pozitivno utiče na slobodno kretanje, odnosno plasman roba i usluga iz Crne Gore.
 
Zato je za nas veoma važno što je EU pitanje povezanosti pozicionirala visoko na listi svojih prioriteta u procesu proširenja i u tu svrhu namijenila milijardu eura za tehničku pomoć i investiranje u projekte iz agende povezivanja do 2020, od čega je već donirano preko 300 miliona. Od ovoga novca, Crna Gora je dobila 75 miliona eura.
 
Podsjetiću da je tako Crnoj Gori, na samitu u Beču, dodijeljeno 45 miliona eura za energetiku i željeznicu, a nedavno nam je odobreno dodatnih 16,4 miliona eura za sprovođenje projekata u saobraćaju i životnoj sredini, čija realizacija će omogućiti da imamo bolje i sigurnije uslove za putovanje kroz Crnu Goru, kao i da u glavnom gradu riješimo pitanje izvođenja radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i značajno unaprijedimo životnu sredinu. POBJEDA: Je li realno da za EU budemo spremni krajem 2019?
 
PEJOVIĆ: Opredjeljenje Vlade je da do kraja svog mandata okonča pristupne pregovore i pripremi državu za članstvo. U tom pravcu ćemo usmjeriti sve napore i intenzivirati rad cijele državne uprave. Dakle, uradićemo sve ono što zavisi od Crne Gore, u smislu postizanja unutrašnje spremnosti za članstvo, što smo projektovali i ključnim strategijskim dokumentom, Programom pristupanja Crne Gore EU kojim smo definisali planove i postavili rokove za završetak usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim propisima, i jačanje administrativnih kapaciteta kroz uspostavljanje potrebnih institucija i edukaciju kadra. Kako je ovo ipak proces koji je rezultat odnosa dviju strana kandidata i EU, mnogo zavisi i od Evropske komisije koja ima uticaja i doprinosi ritmu pregovaranja.
 
Marija JOVIĆEVIĆ
 
U fokusu samita u Trstu biće saobraćaj i korupcija
 
POBJEDA: Koja su očekivanja od samita u Trstu?
 
PEJOVIĆ: Prije svega očekujemo potvrdu političke podrške procesima i aktivnostima koje vode članstvu država regiona u EU. Takođe, u Trstu je planirano potpisivanje sporazuma o saobraćajnoj zajednici koji će omogućiti osnivanje saobraćajne zajednice i uklanjanje prepreka u oblasti saobraćaja i energetike. Osim toga na ovom samitu ćemo razgovarati i o digitalnoj agendi i ulaganju i u informatičku strukturu na način kako smo to radili u energetici i saobraćaju. Pored toga, poslovna zajednica će biti značajno zastupljena na skupu, a prvi put će se fokus staviti i na borbu protiv korupcije. Vjerujem da će nove aktivnosti doprinijeti ubrzanju započetih procesa na Zapadnom Balkanu i ubrzati dinamiku procesa pristupanja EU.

Gorčević-Lopatka: Crna Gora nagrađena za predan rad u protekloj godini

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastala se danas sa izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru u Evropskom parlamentu, Reinholdom Lopatkom. “Možemo biti ponosni na postignuto...

Odobreno 30 projekata u okviru Drugog poziva Interreg Programa Dunavskog regiona

Na VI sastanku Odbora za nadgledanje Interreg Programa Dunavskog regiona, koji je održan 17. i 18. decembra 2024. godine u Zagrebu, za finansiranje je...

Oglas za tri pozicije u Zajedničkom sekretarijatu programa Interreg IPA Južni Jadran

Upravljačko tijelo programa saradnje Interreg IPA Južni Jadran objavilo je oglas za tri radna mjesta u okviru Zajedničkog sekretarijata u Bariju, Italija: Projektni službenik...

ZA SLABOVIDE