Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović u razgovoru za CdM jasno poručuje – Crna Gora može 2028. godine postati članica EU, a hoće li se to desiti, kako kaže, zavisi od naše snage da istrčimo posljednji dio maratona. On upozorava da politička borba ne smije da ugrozi put evropskih integracija.
“Možemo postati članica 2028. godine. A hoćemo li, u ovom trenutku zavisi samo od nas. Naše snage i opredijeljenosti da istrčimo posljednji dio maratona, bez okretanja nazad, sa strane – usmjereni ka jednom cilju. Vlada Crne Gore i ovaj skupštinski saziv uradili su sve što je u njihovoj moći da Crnu Goru vrate na evropski kolosjek, učinivši je opet predvodnicom evropskih integracija, najbržim brodom regate koja se kreće ka Evropskoj uniji. Putem koji ide Crna Gora ići će i druge države Zapadnog Balkana, ali i istočna trojka koja vidi svoju budućnost u evropskoj porodici naroda – zato je taj put jednako istorijski za Evropsku uniju koliko je za Crnu Goru”, ističe Zenović u razgovoru za CdM.
Šta nakon dobijanja IBAR-a?
Zenović ističe da je IBAR ključ za dalji tok procesa, važna savladana lekcija u oblasti koja je fudament evropskog projekta: vladavina prava.
“Naš zakonodavni okvir, institucije i bilans rezultata pravosudnih organa dostigli su nivo zacrtanog standarda koje su zajednički utvrdile Evropska unija i Crne Gora. Taj standard je visok, ovo je veliko priznanje za ideju vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori iako to nije kraj puta. Nakon dobijanja ovih izvještaja (IBAR) za poglavlja 23 i 24, prema novoj metodologiji, možemo krenuti u proces zatvaranja poglavlja – ostalih 31 poglavlje koja kolokvijalno zovemo tehnička, iako je svako poglavlje na sebi svojstven način i političko”, navodi Zenović.
Dodaje da treba u svim tim oblastima, četiri slobode, javne nabavke, poljoprivreda, ribarstvo, energetika, socijalna politika, saobraćaj, životna sredina itd. probuditi Evropsku komisiju, pripremiti sa pregovaračkim radnim grupama mape puta i nastaviti pregovarački proces koji je ostao zamrznut u vremenu.
“Sa novim optimizmom i širom otvorenim prozorom mogućnosti za Crnu Goru, pregovaračka struktura mora da radi sinergetski, koordinisano, fokusirano sa jasnim ciljem – ispunjavati mjerilo po mjerilo, zatvarati poglavlje po poglavlje. Moramo odvojiti spremna, uglavnom spremna i nedovoljno spremna poglavlja i utvrditi dinamiku aktivnosti Vlade i ostalih društvenih aktera sa ciljem da se politički zacrtani cilj isprati tehničko-ekspertskim nivoom pregovora i spremnošću sistema za ubrzanu integraciju. Pored toga, moramo izraditi strateški dokument koji bi se bavilo administrativnim kapacitetima kao hroničnom boljkom crnogorskog evropskog puta – ovom pitanju posvetićemo posebnu pažnju jer ovo pitanje mora biti intersektorski i sa najvišeg političkog nivoa riješavano”, kaže sagoovrnik CdM-a.
Uticaj geopolitike
Govoreći o tome koliko geopolitička dešavanja utiču ili mogu uticati na evropski put Crne Gore, Zenović napominje da je geopolitika važna, da ona može da ubrza ili uspori proces, ali proces je u svojoj suštini meritoran: morate proći korake, položiti ispite, usvojiti zakonodavstvo i zadovoljiti standarde. Komisija je ekspertsko stručno tijelo, čuvar komunitarnog poretka, ona se ne vodi geopolitičkim motivima.
“Visoki predstavnik za spoljnu politiku, Evropska služba za spoljne poslove, Evropski parlament, vlade država članica sa druge strane vode se i geopolitičkim motivima, njihovu spremnost da proširenje postave visoko na agendi Evropskog savjeta, Savjeta EU. Zapadni Balkan dugo je bio zaboravljen, od Soluna 2003. godine nije bilo jasne poruke i signala dobrodošlice ovom prostoru, sjetimo se i izjave Žan Klod Junkera, koja je u državama aspirantima donijela razočaranje i apatiju, pa novih datuma članstva 2020, 2025, 2030. koji su donijeli zamor i kod administracija i kod građana stvorila zamor evropskom agendom”, navodi on.
Zenović dodaje da se geopolitička realnost, u slučaju Zapadnog Balkana, podudara sa istorijskom, kulturnom i društvenom vezom koja ovaj prostor čini neodvojivim od evropskog kruga politilčkih vrijednosti i ekonomskih vizija.
“Crna Gora je kako je u više navrata u Briselu rekao predsjednik Vlade Spajić “voćka na dohvat ruke”. Dodajem da će do 2028. to biti zrela voćka sa kojom će EU ući u novu eru proširenja, jačanja i spremnosti za izazove novog vremena”, kaže Zenović.
Uticaj političkih prilika
Sagovornik CdM-a podvlači da, kao geopolitičke, tako i političke realnosti imaju isti efekat na proces pristupanja države kandidata: usporavaju ili ubrzavaju proces.
“Nedavno nam je u okviru projekta razmjene ekspertize bio nekadašnji glavni pregovarač Hrvatske Vladimir Drobnjak i tom prilikom istakao da u procesu evropskih integracija najveći prijatelj nam je Evropska komisija koja se stara da usvojimo standard, brani nas kod država članica, vodi nas kroz proces. A najveći neprijatelj? Najveći neprijatelj smo mi sami. Konsenzus o evropskoj budućnosti Crne Gore kao neodvojivom dijelu njenog nacionalnog interesa mora biti iznad političkih, ideoloških i drugih podjela, a demokratska politička borba, premda legitimna, ne smije da ugrozi proces evropskih integracija”, navodi sagovornik CdM-a.
Odgovorajući na pitanje CdM-a, u kom procentu je sada Crna Gora spremna za članstvo u EU, Zenović navodi da je Crna Gora je spremna za članstvo makar onoliko koliko su druge države kandidati bili spremni par godina prije samog članstva.
“Administrativni kapaciteti su izazov, mali brojevi su za Crnu Goru problem, koji istovremeno mogu biti i prednost. Crna Gora koristi euro, ne može da ugrozi tržište rada ili druga tržišta, strukturne fondove EU za poljoprivredu, ima usklađenu spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica je NATO-a. Harmonizacija će biti sve obimnija – moramo ojačati kapacitete ministarstva evropskih poslova, ali i cjelokupnog sistema za institucionalne izazove u svim poglavljima pregovora. Gledajući zakonodavstvo, i dalje smo ispod polovine neophodnog usklađivanja ali ti procenti mogu lako da se promjene intenziviranjem pregovaračkog procesa”, smatra glavni pregovarač.
Ističe da nacionalni program pristupanja Crne Gore EU predstavlja jasnu mapu puta u ovom segmentu pristupanja.
“S druge strane, prevođenje, stručna i pravna redaktura evropske tekovine i priprema crnogorske verzije evropskog Acquis-a takođe predstavlja složen i zahtijevan posao, čeka nas 150000 stranica evropskog prava koje se ubrzano razvija te i tu moramo ojačati kapacitete miniistarstva i pratiti razvoj vještačke inteligencije na polju prevodilaštva”, kaže Zenović.
Suočavanje sa prošlošću i kultura sjećanja su uslov pomirenja
Odgovarajući na pitanje da li je u kontaktu sa hrvatskim predstsvnicima dobio neku primjedbu ili neku vrstu diplomatskog upozorenja zbog najavljene Rezolucije o Jasenovcu, Zenović kaže da glavni pregovarač nije adresa za tu vrstu diplomatskih poruka, iako razumije složenost i kontekst tema i pitanja ali i način na koji se oni percipiraju u nacionalnom kontekstu i moguće reperkusije na evropski proces.
“Ipak, vjerujem da Crna Gora i Hrvatska nastoje da njeguju dobre dobrosusjedske odnose, koji velikim dijelom mogu da zahvale radu crnogorske i hrvatske diplomatije. Suočavanje sa prošlošću i kultura sjećanja su uslov pomirenja, ali kako je jednom prilikom govoreći o Balkanu rekla Federika Mogerini neke rane je potrebno ostaviti za zacijele. Mjera između ta dva je mjera odgovornosti političkih elita i zrelosti političke zajednice da otvara nova poglavlja evropskog suživota i tolerancije”, zaključio je Zenović u razgovoru za CdM.
Izvor: CDM, novinar Miraš Dušević