Evropska perspektiva Crne Gore je izvjesna bez obzira na usporeniju dinamiku i ako se reforme nastave ovim tempom, zadaci se mogu završiti do 2027. godine, ocijenila je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i koordinatorka Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković Đurović.
Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da u prethodne dvije godine Crna Gora nije prepoznata kao zarobljena država i da prvi put bilježi konkretne rezultate, priznate od EU, u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Podsjetila je i da je u posljednjem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora napredovala za 30 mjesta.
”To je ozbiljan pokazatelj potpuno drugačijeg, demokratskog ambijenta u društvu”, rekla je Novaković Đurović.
Gdje je mjesto Crne Gore u današnjoj Evropi i u kojoj mjeri je država odgovorna za to što još nije dio EU?
Crna Gora je od 2012. godine u pregovorima o članstvu u EU i to jeste izuzetno dug period za ovaj proces. Jedna partija, DPS, je vodila pregovarački proces punih 8 godina i da je postojala suštinska spremnost da se sprovedu reforme, moguće je da bi pregovori u velikom dijelu bili zaokruženi ili okončani. Te vlade su imale političku stabilnost i podršku parlamenta, ali nisu imale ključni preduslov za napredak ka EU – spremnost da se odreknu političkog monopola nad institucijama i obračunaju sa korupcijom i kriminalom. Crna Gora je za vrijeme vlada DPS-a, konkretno, 2018. godine u zvaničnim dokumentima EU bila označena kao zarobljena država, što znači da su njene institucije bile pod direktnom političkom kontrolom i uticajem. Istovremeno, i politika proširenja je prolazila kroz različite faze unutar same Evropske unije, uključujući izvjesno vrijeme u kojem nije bila prioritetno pitanje, što jeste dijelom uticalo na usporavanje pregovaračke dinamike.
U prethodne dvije godine, Crna Gora nije prepoznata kao zarobljena država. Prvi put, Crna Gora bilježi konkretne rezultate, priznate od strane EU u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. I to je velika, kvalitativna razlika. Ono što je uticalo na dinamiku pregovora u ovoj fazi je nedostatak političkog konsenzusa u vezi sa ključnim imenovanjima u pravosuđu. Vjerujem da su politički subjekti u prethodnim mjesecima, konkretno, prilikom imenovanja sudija Ustavnog suda uvidjele svoju odgovornost u ovom procesu.
U odnosu na region, Crna Gora je najdalje odmakla u ovom procesu i bez obzira na usporeniju dinamiku, naša EU perspektiva je izvjesna. Zato, započete reforme ne smiju stati, posebno oslobađanje države od svih vidova mafije. To je preduslov i za nezavisne, profesionalne i efikasne institucije i ekonomski oporavak.
Šta je, konkretno, aktuelna Vlada uradila da približi Crnu Goru EU, a šta ste tačno Vi uradili otkad koordinirate Ministarstvom evropskih poslova?
Vlada je djelovala u dva pravca: i suštinski i, uslovno rečeno – tehnički/operativno. Suštinski, ova Vlada je demonstrirala šta znači politička volja da se sprovedu reforme u najosjetljivijim oblastima.
Rezultati u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su konstatovani u dokumentima EU. Imamo konkretne pokazatelje za to, kao što su pad obima kriminaliteta za 15 odsto, hapšenja visokih policijskih službenika zbog optužbi za saradnju sa organizovanim kriminalnim grupama, rekordne zapljene duvanskih proizvoda i uspješne akcije protiv međunarodnog krijumčarenja droge. Takođe, godinama je Crna Gora bilježila nazadovanje u oblasti slobode medija i izražavanja, što je odlika hibridnih režima. U posljednjem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora je napredovala za 30 mjesta. To je ozbiljan pokazatelj potpuno drugačijeg, demokratskog ambijenta u društvu. Ne manje važno, a posebno kao kontraargument propagandi o skretanju sa EU puta je činjenica da je Vlada stoprocentno uskladila svoju spoljnu politiku sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Vlada je potpisala tri sporazuma iz Berlinskog procesa. Ne postoje odstupanja od onoga što su zvanični stavovi EU što je potvrđeno sa najviših EU adresa.
Osjećate li odgovornost za to što se s pojedinih važnih međunarodnih adresa sve češće konstatuje da Crna Gora tapka u mjestu u pregovorima s EU?
Ovo nije samo posao Vlade. Jednako su bili važni dogovori u parlamentu, efikasan rad tužilaštva, a posebno sudova. U operativnom dijelu Vlada je uspostavila funkcionalnu pregovaračku strukturu, radne grupe, reformisane i optimizovane rade svoj posao, Kolegijum za pregovore donosi ključne odluke. Jedna od njih je da će pregovaračka struktura biti osnažena pozicijom Glavnog pregovarača. Komunikacija sa Briselom je redovna, partnerska i direktna i Crna Gora uživa podršku da nastavi sa reformama i ubrza EU agendu.
Može li Crna Gora ući u EU u narednih pet godina, što novoizabrani šef države Jakov Milatović poručuje da će se desiti?
Ukoliko se reforme nastave ovim tempom, mi naše ‘zadatke” možemo završiti do 2027. godine. Imenovanja članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca, uz nekoliko zakonskih tekstova, će nam omogućiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Ovo zavisi isključivo od nas. Sa završnim mjerilima za ova poglavlja otvorila bi se svježa, i izvjesna perspektiva da pregovarački proces završimo u roku od nekoliko godina. Ovo pod uslovom da buduća Vlada ostane jednako posvećena EU putu, a sve parlamentarne stranke podrede partijske interese našem ključnom cilju – da budemo sljedeća članica EU. Podrška 80 odsto građana/ki članstvu u EU nas sve na to obavezuje.
Vlada je stoprocentno uskladila svoju spoljnu politiku sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Vlada je potpisala tri sporazuma iz Berlinskog procesa. Ne postoje odstupanja od onoga što su zvanični stavovi EU što je potvrđeno sa najviših EU adresa”.
Izvor: Vijesti