Položaj Crne Gore predstavlja svijetlu tačku u cjelokupnom procesu proširenja, koji je značajno usporen i otežan prilikama u samoj Evropskoj uniji i na nama je sada teret i odgovornost koja prevazilazi naš individualni državni položaj izjavio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
Biti prvi u regionalnoj “regati” ka evropskoj integraciji je, kako kaže, pozicija koja ima i značajnih prednosti i snažnih izazova.
“Kada govorimo o prednostima, otvaranje ovolikog broja poglavlja svakako predstavlja veliko dostignuće i kompliment za dosadašnje napore naše javne strukture koje su nosioci većeg dijela posla, ali i za strukture civilnog društva koje su takođe pružile svoj značajan doprinos”, naveo je Radulović.
Međutim, kako dodaje, sve je vidljivije zaostajanje pojedinih djelova državne administracije u ovom poslu i, što je još značajnije, naziru se i još veći potencijalni i realni problemi u daljem funkcionisanju pojedinih segmenata, kako javnih institucija, tako i ostalih struktura cjelokupnog crnogorskog društva. On smatra da su zbog toga “izazovi” sprovođenja strukturne reforme pitanje broj jedan u daljem napredovanju našeg društva u evrointegraciji.
“U skladu sa tim, reforma državne administracije mora ići paralelno sa reformama obrazovnog sitema na svim nivoima i pogotovo visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, a naravno sve paralelno mora biti praćeno reformama na tržištu rada”, kazao je Radulović.
On je istakao da je neophodno da Crna Gora koristi najbolja iskustva i uporedne prakse iz zemalja Centralne i Istočne Evrope.
“Ipak, prije svega treba naglasiti iskustvo nama najbliže Hrvatske, čije je nedavno pridruživanje EU nemjerljiv resurs za naše dalje napredovanje tom procesu”, smatra on.
No, kako kaže Radulović, bez obzira na to, novo pridruživanje nikada nije ni bilo viđeno kao kolektivno, kroz takozvani “karavanski pristup”, već prevashodno kao individualni, posebno prilagođeni okvir za svaku od država, u okviru takozvanog “sistema regate”.
Kolektivni sistem “karavana” su, kako objašnjava, uvijek favorizovale one strukture na Balkanu koje su slabije napredovale u procesu ili one strukture unutar EU koje su željele da uspore cijeli proces. Srećom, nijedan dokumenat EU nije dao prednost takvom načinu razmišljanja i mi smo i dalje predvodnici u “sistemu regate”.
“Dakle, kao i do sada, i ubuduće će o Crnoj Gori biti odlučivano predominantno na osnovu njenih dostignuća u procesu evrointegracije i samo je na nama da odlučimo koliko ćemo biti uspješni u daljim reformama”, poručio je Radulović.
Pitanje regionalne saradnje je jedan od najtvrđih formalnih uslova za dalje napredovanje u evropskoj integraciji i svakako je od značaja što je Crna Gora u tom okviru dobar primjer za sve ostale zemlje u regionu Zapadnog Balkana, ali i šire, istakao je Radulović.
Sve inicijative u ovoj oblasti, u kojima je Crna Gora aktivno učestvovala, počev od Regionalnog savjeta za saradnju, preko inicijative Balkanske šestorke, pa sve do stvaranja Zapadnobalkanskog fonda sa sjedištem u Tirani, su primjeri, kako kaže, da se stvari generalno kreću u pravom smjeru. Međutim, Radulović napominje da postoje i negativne tendencije u regionalnoj saradnji koje se reflektuju na proces evropske integracije, pri čemu dodaje da je situacija između nove hrvatske vlasti i Srbije jedan od takvih primjera.
“Stavovi hrvatske strane nijesu naišli na podršku drugih članica EU i njenih institucija, ali je izgledno da će problem na ovoj relaciji potrajati i u periodu pred nama”, kazao je Radulović.
Izvor: Pobjeda
