Predlogom zakona o zaštiti prirode, koji je u skupštinskoj proceduri, planira se uspostavljanje ekološke mreže zaštićenih područja i restriktivnija zaštita vrsta, naročito ptica, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, kazala je da su ključne novine Zakona postavljanje osnova za uspostavljanje ekološke mreže (NATURA 2000), kao i stvaranje uslova za adekvatniju zaštitu vrsta, sa posebnim naglaskom na ptice, shodno Direktivi o pticama.
Predlog zakona, kako je navela, restriktivnije, u pozitivnom smislu, reguliše zaštitu vrsta, jer su prenijete odredbe evropskih propisa koje se tiču zabrane upotrebe određenih sredstava za hvatanje, ubijanje i uznemiravanje životinja, i to prije svega u smislu da je zabranjeno korišćenje metoda za široko i neselektivno hvatanje i ubijanje divljih vrsta životinja.
„Imajući u vidu da se Crna Gora nalazi na glavnom migratornom koridoru ptica i da se na teritoriji naše države redovno može sresti oko 349 ptičjih vrsta od ukupno oko 526 koje su evidentirane na evropskom tlu, vrlo detaljno smo definisali sredstva koja su zabranjena za hvatanje, ubijanje i uznemiravanje ptica (kuke, magnetofoni, izvori vještačkog svjetla, motorna vozila i slično)“, kazala je Vojinović agenciji MINA.
Prema njenim riječima, za sve navedeno su, svakako, propisane i odgovarajuće novčane kazne za prekršaje
Vojinović je navela da će se primjenom tog zakona, kada bude donesen, uspostaviti i ekološka mreža zaštićenih područja NATURA 2000.
„Definisanje predloga Nature 2000 ili ekološke mreže predstavlja preduslov ulaska države kandidata u Evropsku uniju (EU), i upravo područja ekološke mreže predstavljaju kategoriju kojom će, pored nacionalno važnih područja, biti obuhvaćena i ona čijom zaštitom će Crna Gora doprinijeti zaštiti važnih vrsta i staništa na nivou cijele Evrope“, pojasnila je Vojinović .
Ona je precizirala da će djelovi teritorije Crne Gore koji budu nominovani, i jednog dana proglašeni NATURA 2000 područjima, postati dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU.
„Imajući u vidu visok stepen raznolikosti i očuvanja biodiverziteta, očekivanja su da će Crna Gora značajnije doprinijeti evropskom biodiverzitetu, kako u pogledu procenta zaštićene teritorije, tako i u pogledu kvaliteta nominovanih staništa i vrsta“, smatra Vojinović.
Prema njenim riječima, uspostavljanje NATURA 2000 mreže je uslov koji Crna Gora mora ispuniti najkasnije do dana ulaska u EU, i to je oblast za koju Evropska komisja ne dodjeljuje takozvani prelazni period.
„To znači da nas u narednom periodu očekuje intenzivan terenski i naučni rad na prikupljanju i objedinjavanju baza podataka o važnim staništima, njihovim granicama, divljim vrstama biljaka i životinja, posebno ptica, gustini njihove populacije i slično“, navela je Vojinović.
On je dodala da je u vezi sa NATURA 2000 mrežom, Predlogom zakona dodatno dat osnov za kriterijume uspostavljanja i odabira područja ekološke mreže, koji će biti u skladu sa prihvaćenim standardima međunarodnog prava.
„Precizirano je da područja ekološke mreže obuhvataju područja važna za očuvanje ptičjih staništa i vrsta, kao i područja važna za očuvanje staništa i divljih vrsta biljaka i životinja“, rekla je Vojinović.
U Predlogu zakona, kako je pojasnila, prepoznata je Agencija za zaštitu životne sredine kao organ uprave koji je nadležan da, u saradnji sa stručnim i naučnim institucijama iz oblasti zaštite prirode, formira bazu podataka i priprema dokumentaciju za uspostavljanje područja ekološke mreže.
Vojinović je kazala da je u cilju transparentnosti procesa, a imajući u vidu njegovu ozbiljnost, predviđeno redovno obavještavanje i učešće javnosti.
“Posebno je važno to što smo precizirali i ko će biti upravljači područja ekološke mreže, a sve u cilju dugoročne zaštite i brige o određenim stanišnim tipovima i vrstama od interesa za EU i Crnu Goru”, istakla je Vojinović.
Kako je rekla, kada je riječ o speleološkim objektima, ovim Predlogom zakona su uređeni neki od ranije u praksi uočenih nedostataka, koji se prije svega odnose na zabranjene i dozvoljene radnje u speleološkim objektima.
“Ovo pitanje je posebno važno, imajući u vidu bogatstvo speleoloških objekata kojima Crna Gora raspolaže, a posebno uvažavajući činjenicu da smo intenzivno počeli sa njihovom održivom valorizacijom, pa je iz tog razloga važno precizno zakonski regulisati zaštitu, korišćenje i istraživanje speleoloških, ali i geoloških i paleontoloških objekata u njima”, smatra Vojinović.
Ona je rekla da, iako je sada važeći Zakon o zaštiti prirode, koji je donesen 2008. a izmijenjen 2013. godine, u značajnoj mjeri regulisao pitanja zaštite prirode, za sedam godine njegove primjene ukazala se potreba da se pristupi njegovoj reviziji.
“Podsjetiću da je samo u tom periodu došlo do povećanja procenta zaštićene teritorije sa oko devet na skoro 13 odsto, što samo po sebi zahtijeva unaprjeđeniji pristup u očuvanju integriteta zaštićenih područja, kao najvrjednih djelova prirode u Crnoj Gori”, kazala je Vojinović.
Prema njenim riječima, poseban razlog za izmjenu Zakona ticao se potrebe uspostavljanja sveobuhvatnog uređenja oblasti zaštite prirode, a posebno pitanja koja su predmet EU pravne tekovine i potvrđenih međunarodnih ugovora.
“Predloženim tekstom Zakona precizirane su sve mjere zaštite prirode u odnosu na zahvate u prostoru koji mogu imati potencijalni uticaj na prirodu, s posebnim osvrtom na institut takozvane ocjene prihvatljivosti, kao zasebnom postupku koji će se sprovoditi u slučaju potencijalno značajnijih izmjena na području buduće ekološke mreže koju ćemo uspostaviti shodno odredbama ovog Zakona”, kazala je Vojinović.
Ona je precizirala da je, vezano za naučna i obrazovana istraživanja u zaštićenim područjima, odnosno područjima ekološke mreže i na zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva, Ministarstvo propisalo da njih mogu vršti samo pravna ili fizička lica na osnovu dozvole izdate od Agencije za zaštitu životne sredine.
Vojinović je navela da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kao predlagač zakona, zadovoljno načinom na koji su u dijelu nadležnosti prenijeli sve odredbe važne Direktive o pticama.
Istakla je da Ministarstvo prilikom izrade zakona imalo stručnu podršku eksperta iz Češke, koji im je pomogao da na pravilan način harmonizuju crnogorski pravni okvir sa djelovima pravne tekovine EU u oblasti zaštite prirode.
Izvor: MINA