Oblasti i podoblasti?
Pravna tekovina za poglavlje 31 može se podijeliti u dvije oblasti: Evropska politička saradnja i Zajednička, vanjska i bezbjednosna politika.
ZAJEDNIČKA VANJSKA I BEZBJEDNOSNA POLITIKA (ZVBP) i ZAJEDNIČKA BEZBJEDNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA (ZBOP)
ZVBP je organizovana i dogovorena vanjska politika EU koja se odnosi na bezbjednost i odbranu. Bavi se određenim dijelom vanjskih odnosa EU, u čijem domenu se uglavnom uključuju trgovinska i komercijalna politika, ali i druge oblasti, kao što su obezbjeđivanje novčanih sredstava za treće zemlje, i ostalo.
ZBOP je glavni element ZVBP EU i pokriva oblasti odbrane i vojnog aspekta. Evropska unija učestvuje u misijama i operacijama u cijelom svijetu. One su podijeljene na civilne i vojne misije.
Politički dijalog sa EU
U okviru ove oblasti obrađuju se pitanja odnosa države kandidata sa Evropskom unijom i njenim institucijama. Obrađuje se takođe pitanje zajedničkih tijela Crne Gore i EU, kao i pristupanje deklaracijama i konvencijama EU.
Saradnja s međunarodnim organizacijama
U ovoj oblasti obrađuje se pitanje saradnje države kandidata sa Međunarodnim organizacijama, pri čemu primat ima saradnja sa Ujedinjenim nacijama i Savjetom Evrope. Rezoluciju kojom se Generalnoj skupštini preporučuje prijem Crne Gore u UN, Savjet bezbjednosti je donio na sjednici od 22. juna 2006. godine. Rezoluciju o prijemu Crne Gore u UN, Generalna skupština je usvojila 28. juna 2006. godine. Time je Crna Gora postala 192. članica OUN.
Nakon prijema u UN, Crna Gora je otvorila svoje misije i imenovala stalne predstavnike pri UN u Njujorku, Beču i Ženevi. Pokrenuta je procedura i regulisano članstvo u velikom broju agencija i specijalizovanih organizacija iz sistema UN.
Crna Gora je postala 47. punopravna članica Savjeta Evrope, 11. maja 2007. Cilj Savjeta Evrope je promovisanje zaštite ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, razvijenjem zajedničkih demokratskih načela zasnovanih na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i drugim relevantnim međunarodnim instrumentima.
Kontrola naoružanja
Crna Gora je potpisnik brojnih dokumenata čiji je cilj kontrola naoružanja. Zemlja kandidat za članstvo u EU mora imati razvijen sistem kontrole naoružanja, koji se zasniva na normativnom okviru usklađenom s pravnom tekovinom EU. U kontroli spoljne trgovine oružjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene, učestvuje niz državnih institucija koje zajedničkim naporima implementiraju pravni okvir, carinsku kontrolu, podizanje svijesti javnosti, kao i sprovođenje kaznenih mjera u slučaju kršenja Zakona. Crna Gora za sada ostvaruje dobar napredak kroz mjerljive rezultate u ovoj oblasti.
Evropska bezbjednosna i odbrambena politika
Ova oblast podrazumijeva regulisanje učešća države kandidata u misijama i vojno – odbrambenim institucijama i organizacijama koje su od interesa za Evropsku uniju. U prvom ističe se učešče u misijama u svojstvu članice EU, kao i vođenim misijama UN i EU. Pripadnici Vojske Crne Gore su angažovani u dvije EU misije: EU NAVFOR ATALANTA u Somaliji i EUTM u Maliju i UN misiji Minurso u Zapadnoj Sahari. Takođe, kao članica NATO saveza od 5. juna 2017, Crna Gora učestvuje u NATO misiji Odlučna podrška – Resolute support u Avganistanu i KFOR.
Takođe, Crna Gora je, 23. maja 2019, razmjenom pisama namjere, zvanično postala i članica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama u Helsinkiju, što će omogućiti razmjenu iskustava i najboljih praksi sa državama članicama NATO i EU, te obezbijediti podršku Centra naporima Crne Gore u izgradnji i jačanju nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti.
Kada je otvoreno poglavlje?
Pregovaračko poglavlje 31 je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu 24. juna 2014. godine.
Početna mjerila?
Eksplanatorni analitički pregled za pregovaračko poglavlje 31 održan je 17. maja 2013, a bilateralni dio analitičkog pregleda 27. juna 2013. godine u Briselu. Nije bio početnog mjerila za ovo poglavlje.
Završna mjerila?
Za zatvaranje poglavlja je definisano jedno završno mjerilo:
Crna Gora, kao potpisnica Rimskog statuta o uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda (ICC), u potpunosti usklađuje svoju poziciju sa Odlukom Savjeta 2011/168/CFSP od 21. marta 2011. godine i Vodećim principima EU u vezi sa sporazumima zemalja potpisnica Rimskog statuta o ICC-u i Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa uslovima za izručivanje lica Sudu, kojim se dopunjuju Zaključci Savjeta o Međunarodnom krivičnom sudu od 30. septembra 2002. godine.
Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?
Pregovarač za poglavlje 31, kao i šef Radne grupe izabran su iz Ministarstva vanjskih poslova, dok je kontakt osoba za Radnu grupu 31 iz Kancelarije za evropske integracije.
Pored predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, članovi Radne grupe su predstavnici sljedećih organa i organizacija: Kabineta predsjednika Vlade, Kabineta predsjednika Crne Gore, Kancelarije za evropske integracije, Ministarstva odbrane, Ministarstva pravde, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Skupštine Crne Gore, Direkcije za zaštitu tajnih podataka, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma (unutar Uprave policije od 2019. godine), Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Meditera, Univerziteta Donja Gorica, kao i nevladine organizacije: Atlanski savez Crne Gore, Centar za evropsko obrazovanje, Centar za demokratiju i ljudska prava i Evropski pokret u Crnoj Gori.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Kroz aktivnosti u međunarodnim organizacijama, Crna Gora štiti i promoviše svoje interese, učestvuje u definisanju globalnih političkih tokova i zajedno sa zemljama regiona i šireg okruženja afirmiše saradnju i zajednički nastup na međunarodnoj sceni.
Zajednička vanjska i bezbjednosna politika (politički dijalog) i Zajednička bezbjednosna i odbrambena politika (kapaciteti za doprinos) zasnovane su na pravnim aktima, uključujući pravno obavezujuće međunarodne sporazume i politička dokumenta. Pravnu tekovinu čine političke deklaracije, odluke i sporazumi. Države članice moraju da budu u poziciji da podržavaju politički dijalog u okviru Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, da se usklade s izjavama EU, da učestvuju u odlukama EU i da primjenjuju dogovorene sankcije i restriktivne mjere.
Trajan doprinos razvoju regionalne saradnje Crna Gora daje kroz aktivno učešće u regionalnim inicijativama i organizacijama poput Berlinskog procesa, procesa Brdo-Brioni, Centralno-evropske inicijative (CEI), Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), Jadransko-jonske inicijative (JJI), Jadranske povelje, Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Regionalne inicijative za azil, migracije i raseljena lica (MARRI), makro-strategijama EU (EUSAIR i EUSDR) i brojnih drugih.