Podoblasti?

Podoblasti u okviru poglavlja 19 su: 1) Radno pravo, 2) Zaštita i zdravlje na radu, 3) Socijalni dijalog, 4) Politika zapošljavanja, 5) Evropski socijalni fond, 6) Socijalna inkluzija i zaštita, 7) Deinstitucionalizacija, 8) Zabrana diskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici i 9) Ravnopravnost između žena i muškaraca u zapošljavanju i socijalnoj politici.

Kada je otvoreno poglavlje?

Poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje je otvoreno 13. decembra 2016. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Pregovori u ovom poglavlju su u toku.

Mjerila za otvaranje?

Crna Gora je imala jedno mjerilo za otvaranje vezano za izradu akcionog plana za postepeno usklađivanje zakonodavstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine. Mjerilo je ispunjeno 26. marta 2015. donošenjem Akcionog plana za postepeno usklađivanje zakonodavstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine u poglavlju 19 Socijalna politika i zapošljavanje.

Mjerila za zatvaranje?

Crna Gora intenzivno radi na ispunjavanju evropskih standarda i stvaranju uslova za zatvaranje ovog poglavlja koja se odnose na:

1. Crna Gora vrši izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u cilju usklađivanja svog zakonodavstva u oblasti rada, zaštite i zdravlja na radu sa pravnom tekovinom i dokazuje da će odgovarajuće administrativne strukture i kapacitet izvršavanja biti uspostavljeni do pristupanja u cilju ispravne primjene pravne tekovine u oblasti rada i zaštite i zdravlja na radu, naročito kroz jačanje sistema inspekcije rada.

2. Crna Gora vrši izmjene i dopune zakona u oblasti zabrane diskriminacije i ravnopravnosti žena i muškaraca u politici zapošljavanja i socijalnoj politici u cilju usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom i dokazuje da će odgovarajuće administrativne strukture, naročito potrebno tijelo za ravnopravnost, Ombudsman, administrativni kapaciteti i kapacitet izvršavanja biti uspostavljeni do trenutka pristupanja.

3. Crna Gora jača administrativne kapacitete za osiguranje djelotvornog sprovođenja i djelotvornog izvršavanja svih propisa i okvira politika u oblasti politike zapošljavanja i socijalne politike, uključujući planiranje i operativne kapacitete, kako bi se osigurao djelotvoran dijalog između organizacija socijalnih partnera, kao i da bi se osiguralo buduće upravljanje Evropskim socijalnim fondom.

U okviru prvog završnog mjerila, ali i u okviru poglavlja 19, najveći fokus jebio na izradi Zakona o radu kao najvažnijem pravnom aktu koji reguliše pitanja socijalne politike i zapošljavanja. Zakon o radu je donijet 23. XII 2019. („Sl. list CG”, broj 74/19). Ovaj pravni akt je usaglašen s 14 direktiva EU, kao i s propisima Međunarodne organizacije rada. Rad na ovom propisu, u intenzivnoj komunikaciji s Evropskom komisijom, je trajao 3 godine. Osnovni ciljevi zakona su jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

Dalje, u junu 2018. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u („Sl. list CG”, br. 34/14 i 44/18) u koji su prenijete Direktiva Savjeta 89/391/EEZ i Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 92/57/EEZ. Tokom 2019, u oblasti zaštite i zdravlja na radu su donijeti i važni podzakonski akti.

U dijelu drugog završnog mjerila, Crna Gora je uložila značajne napore u primjeni međunarodnih standarda u ispunjavanju antidiskriminacionih politika. Donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije učinjen je važan korak u suočavanju sa problemom diskriminacije. Sistemski Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, usklađen s pravnom tekovinom EU, je donijet u junu 2017. („Sl. list CG“, br. 42/17). U saradnji s Evropskom komisijom, u toku je rad na novim izmjenama i dopunama ovog Zakona u cilju potpune usklađenosti i sa novim Zakonom o radu.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti („Sl, list CG“, br. 35/15) je donijet 11. VI 2015, a usklađen je s pravnom tekovinom EU, potvrđenim međunarodnim ugovorima i drugim dokumentima donijetim pod okriljem UN-a, EU i Savjeta Evrope. Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori PAPRR (2017 – 2021), kao važan dokument za sprovođenje politike rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, usvojen je u martu 2017. Takođe, Crna Gora je prvi put izradila Indeks rodne ravnopravnosti, koji je predstavljen 29. I 2020. u Podgorici.

Kada je riječ o pravima pripadnika LGBTI populacije, Strategija za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crne Gore 2019-2023 s Akcionim planom za 2019. su usvojeni u martu 2019. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola je donijet 1. jula 2020.

Treće završno mjerilo podrazumijeva ulaganje važnih i dugoročnih napora u cilju adekvatnog sprovođenja pravne tekovine EU i pripreme za samo članstvo Crne Gore u EU. Stoga i iziskuje posebnu pažnju svih aktera ovog procesa, ali i finansijske i kvalitativne pripreme kako bi se ovo mjerilo ispunilo. U tom dijelu, Crna Gora kontinuirano djeluje i koristi mogućnosti fondova Ipe, kao što je realizovani Operativni program „Razvoj ljudskih resursa“, zatim aktuelni Sektorski operativni program za zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike 2015-2017 (SOPEES).

Koje su aktivnosti u narednom periodu?

Fokus aktivnosti u narednom periodu će biti na daljem usklađivanju crnogorskih propisa s pravnom tekovinom EU. Crna Gora će dati prioritet snaženju konkurentnosti i socijalnoj koheziji, posebno u dijelu razvoja vještina na obrazovnim nivoima u cilju stvaranja poslovnih prilika za mlade ljude. Takođe, radiće se na promovisanju inkluzije i aktivnih mjera na tržištu rada u cilju boljeg i lakšeg pristupa socijalnim uslugama.

Institucije /organizacije koje učestvuju u pregovaračkoj grupi?

Pregovarač za poglavlje 19, kao i šef Radne grupe su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, dok se kontakt osoba za Radnu grupu 19 bira iz Kancelarije za evropske integracije.

Pored predstavnika Ministarstva rada i socijalnog starnja, članovi Radne grupe su predstavnici sljedećih organa i organizacija: Skupštine Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva ekonomije, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva prosvjete, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Uprave za inspekcijske poslove, Kancelarije za evropske integracije, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Zavoda za statistiku, Fonda rada, Socijalnog Savjeta Crne Gore, Saveza sindikata Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Unije poslodavaca Crne Gore, Privredne komore Crne Gore, Nevladine organizacije Asocijacija za demokratski prosperitet – ZID, Nevladine organizacije Juventas i Udruženja mladih sa hendikepom.

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?

Pristupanjem EU, usvajaju se standardi na kojima se zasniva politika EU u ovoj oblasti koja promoviše savremene radne odnose i socijalni dijalog između predstavnika radnika i poslodavaca. Cilj je zaštita radnika, ali i povećanje konkurentnosti. Posebno se insistira na socijalnoj odgovornosti preduzeća, kroz uključivanje socijalnih i ekoloških problema u poslovne strategije. Najvažniji benefiti tiču se mogućnosti jednostavnijeg zapošljavanja na evropskom tržištu rada, bolji izgledi za zapošljavanje za sve nezaposlene građane, bolji pristup mlađe populacije tržištu rada, bolji vidovi zaštite na radu. Takođe, sve države članice imaju pristup znatno većim sredstvima iz budžeta EU za finansiranje projekata vezanih za socijalnu politiku i zapošljavanje.