Crna Gora spada među kandidate za članstvo u Evropskoj uniji kod kojih se vidi energija, želja i posvećenost da se dostignu standardi, o kojima se samo ne govori, nego se i radi na tome kazala je za Pobjedu generalna direktorka Savjeta Evrope za demokratiju Snežana Samardžić-Marković. Ona tvrdi da je zaštita manjinskih prava važno pitanje na putu ka EU i da je obrazovanje ključni prostor u kojem se demokratija gradi.
POBJEDA: Predstavnici EU i NATO u posljednje vrijeme govorili su često o uspjehu Crne Gore u integracijama. Kako u SE gledate na te ocjene i na integracioni put Crne Gore?
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Ono što vidim jeste da je Crna Gora posvećena i da stvarno spada među one gdje se vidi energija i želja da se dostignu standardi, da se o njima samo ne govori, već da se radi na tome. To je ono što je sa našeg stanovišta dobro, ali još ima prostora za napredak. Među zemljama aspirantima, kod Crne Gore zaista se vidi pozitivna aktivnost.
POBJEDA: Dio javnosti, ipak, drugačije percipira integracije Crne Gore u EU i NATO od njihovih zvaničnika…
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Kada gledate iznutra svoj dlan, vidite sve njegove linije, detalje, mislite da uvijek može biti ljepši i savršeniji. Moja obaveza je da gledam iz druge perspektive. Ako je to 47 zemalja, koje sam obavezna da poredim, ako gledate tu panoramsku sliku, onda ne mogu da kažem da je u Crnoj Gori tako loše kako se njenim građanima čini. Ukupno gledano, voljela bih da ohrabrim građane Crne Gore, da to ne izgleda tako loše kako se njima čini ili makar kako bi oni željeli da im zemlja bude savršena, u čemu ih podržavam.
POBJEDA: Koliko su na putu ka EU i NATO važna pitanja koja se tiču manjina?
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Ne može se preći stepenica integracije ako nijeste i manjinska prava savladali i zaštitili kako treba. To nije samo tvrdoglavost EU ili ideologija SE, nego i pokazatelj da li su institucije dovoljno usklađene sa očekivanjima građana i sa obavezama koje imaju. To vam je kao lakmus papir.
POBJEDA: Puno se govori o ljudskim pravima, o vladavini prava, o napretku, ali i o preporukama za unapređenje. Može li se uopšte govoriti o demokratriji i vladavini prava, ako su prava neke od manjina ugrožena, konkretno pripadnika LGBT zajednice?
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Svakako da osnova demokratije nije samo vladavina većine. To bi značilo da dobija sve onaj koji pobijedi i da se drugi niko ne važi. Suština demokratije je da manjine imaju sva prava. Kada to kažem, mislim i na manjine koji se tiču opozicije, dakle oni koji trenutno nijesu na vlasti. Ali, na prvom mjestu mislim na manjine kod kojih se uvažavaju sva ljudska prava, od nacionalnih do seksualnih manjina.
POBJEDA: Da li ste upoznati sa crnogorskom legislativom koja se odnosi na LGBT prava i kolikoje ona usaglašena sa EU standardima?
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Crna Gora je na dobrom putu da ta prava prepozna. Nedavno je usvojena i strategija, koju su zajedno radile institucije Crne Gore i Savjet Evrope. Vidite i sami da u odnosu na region ima nekog napretka, ali to nije kraj. Primjena je dugogodišnja, zato što su prava LGBT osoba ljudska prava i moraju se primjenjivati kao i sva druga. Država ima obavezu da zaštiti ta prava.
Senzibilino o manjinskim pravima
POBJEDA: Iz SE često dobijamo pohvale da su nam zakoni dobro tehnički urađeni, ali da je problem njihova primjena. Kako pomiriti te dvije strane, da ono što je dobro urađeno isto tako bude i primijenjeno?
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Veoma je važno da se institucije jačaju, što je suština vladavine zakona, ali i da se demokratska kultura širi. S praktične strane veoma je važno organizovati obuke osoblja. U SE postoje razne obuke i mi to radimo sa Crnom Gorom. Snage institucija države, pri tome mislim na policiju, a potom i na pravosuđe, moraju da imaju ne samo zakonski propisane norme, nego i da imaju znanje o tome. Znanje, shvatanje, senzibilisanje, a onda i da propisuju adekvatne kazne. Ne najmanje kazne, jer je to loša poruka društvu, nego adekvatnu.
Obrazovanje za građansku svijest
POBJEDA: Govorite o važnosti znanja. Da li se znanje o potrebi poštovanja ljudskih prava stiče samo u školi ili…
SAMARDŽIĆ-MARKOVIĆ: Mislim da je obrazovanje dugoročno gledano ključni prostor u kojem se demokratija gradi. Kada to kažem mislim na obrazovanje u smislu znanja, ali i na obrazovanje za građansku svijest.
Mi u SE na to puno polažemo. Za nas obrazovanje nije samo priprema za radno tržište, kao što je u nekim drugim organizacijama, poput EU gdje se obrazovanje gleda kao priprema za tržište rada. Naša bi poruka bila da je obrazovanje za građansko društvo jednako važno da vas formira kao građanina i pojedinca.
Izvor: Pobjeda
